Arhiva

Rast BDP-a u Hrvatskoj mogao bi se usporiti, na oko 4,2 posto u 2007.

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Nakon uzleta u 2006. godini, 2007. će biti još jedna godina snažnog rasta u regiji Srednje i Istočne Europe. Makroekonomske politike ostaju restriktivne, uz neke izgubljene fiskalne prilike. Zaključuju se primanja u EU klub, dok se nikome previše ne žuri da uvede euro, zakključci su makroekonomskih istraživanja UniCredit grupe i Žarka Miljenovića, glavnog ekonomista Zagrebačke banke   U vezi s perspektivom Hrvatske ekonomisti smatraju da bi se smanjila vanjska osjetljivost, potrebno je restriktivno rješenje za gospodarsku politiku u 2007. i u godinama koje slijede. Kako je 2007. izborna godina, s fiskalne se strane ne mogu očekivati veće fiskalne korekcije. S monetarne je strane Središnja banka ponovno odabrala administrativne mjere ograničavanja rasta bankovnih kredita na 12 posto. To može samo usporiti rast vanjskoga duga u određenoj mjeri, s obzirom na to da se očekuje nastavak intenzivnog zaduživanja tvrtki u inozemstvu. U takvim bi se okolnostima rast BDP-a u 2007. mogao usporiti, na oko 4,2 posto, što je bliže stopi održiva rasta s obzirom na vanjsku osjetljivost. Povoljni model rasta će se nastaviti, a u finalnoj će potražnji investicije i izvoz biti najdinamičniji oblici.

Jedna od glavnih tema koja se našla na dnevnom redu kvartalnog pregleda makroekonomskih pokazatelja jest pitanje rasta koji je jači od očekivanog. Uslijed ubrzanja rasta BDP-a na 4,7 posto u trećem tromjesečju 2006., prognoza za cijelu 2006. povećana je na 4,7 posto, a investicije i izvoz su najdinamičniji faktori finalne potražnje. U prosincu 2006. inflacija je pala na najnižu razinu u posljednje tri godine, i to  na 2 posto, zahvaljujući stabilnom tečaju i smanjenju cijena nafte u drugom dijelu godine. Dok se opći državni deficit u 2006. smanjio na 3 posto,
 otplata duga umirovljenicima je poništila je pozitivni utjecaj konsolidacije proračuna pod utjecajem snažnog rasta poreznih prihoda.

Tijekom 2006. godine, deficit tekućeg računa porastao je na 8,2 posto od BDP-a zbog povećanja uvoza potaknutog bržim gospodarskim rastom, relativno višim cijenama energije, sve većom dobiti stranih investitora i nešto sporijem rastom prihoda od turizma. Nakon dovršenja screening procesa u 2006. godini, očekuje se ubrzavanje pregovora o članstvu u EU.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci