Santini: Država bi trebala smanjiti svoj udio u BDP-u za trećinu

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u utorak je održan međunarodni znanstveni skup Monetarna politika u uvjetima liberaliziranih tokova kapitala povodom obilježavanja desetogodišnjice smrti sveučilišnog profesora na tom fakultetu, dr. sc. Antuna Šokmana.

Prodekanica za nastavu, studente i upravljanje kvalitetom, Sandra Rašić, rekla je kako je profesor Šokman poticao istraživački rad i stručne skupove te svojim znanjem i zalaganjem doprinjeo radu Ekonomskog fakulteta.

O njegovom radu i djelovanju govorio je i profesor na Katedri za financije, Vlado Leko, rekavši kako je Šokman bio najveći hrvatski monetarist, a studenti su od njega mogli naučiti abecedu monetarne politike. Bio je uzor mnogim generacijama.

Svoja izlaganja iznijeli su ekonomski stručnjaci i sveučilišni profesori: Ivan Lovrinović na temu Aktivna monetarna politika, Ivan Ribnikar sa Sveučilišta u Ljubljani na temu Monetarna politika kod slobodnog kretanja kapitala između država, zatim Marijana Ivanov koja je govorila o zamkama eksterne financijske liberalizacije dodavši kako smo zanemarili domaću proizvodnju, investicije i izvoz, a nalazimo se u stanju tehnološkog zaostajanja.

Profesor s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Sead Kreso, govorio je o globalizaciji i njezinom utjecaju na monetarnu politiku, a Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta osvrnuo se na monetarnu poziciju Hrvatske u procesu prilagodbe tečajnom mehanizmu ERM2.

Guste Santini iz tvrtke Rifin, a ujedno i jedan od organizatora, naglasio kako je temeljni problem hrvatskog gospodarstva udio države u finalnoj raspodjeli društvenog proizvoda, gdje bi država trebala smanjiti svoj udio za gotovo trećinu, kako bi hrvatsko gospodarstvo postalo konkurentnije, a teško je za očekivati će se u nardenih 15 godina taj udio i smanjiti.

Na kraju je zaključeno kako je krajnje vrijeme za sintezu nove ekonomske politike, jer ako zakasnimo, ući ćemo u aveniju bez povratka. Zadnji je čas da se nešto promijeni jer će uskoro biti kasno, poručili ekonomisti. (Marina Kilić)