Arhiva
Što Vlada skriva: Kako se spasiti od zatvaranja tvrtke
7. srpnja 2011.
Vlada još čeka s objavljivanjem tajnog sažetka pregovaračkih dokumenata, koji odavno posjeduje saborski odbor. Za to vrijeme poduzetnicima već otkucava rok za prilagodbu koji istječe ulaskom u EU. Vladinom su nebrigom posebice pogođene male tvrtke.
Osim što je administrativni, trgovački i financijski centar, Zagreb bi trebao biti nositelj visokotehnološke industrije, vezane uza znanstvene i sveučilišne potencijale metropole. Kako potaknuti poduzetnike da otvaraju tvrtke u Zagrebu, koji je zbog visokih komunalnih davanja, visoke cijene zemljišta te prireza znatno skuplji od ostatka Hrvatske? Kako zadržati tvrtke koje se zbog manjih troškova sve češće sele u Zagrebačku županiju ili još dalje čitajte u priči Antonije Knežević 'Male šanse Zagreba da vrati industriju u grad'.
Vlada još čeka s objavljivanjem tajnog sažetka pregovaračkih dokumenata, koji odavno posjeduje saborski odbor. Za to vrijeme poduzetnicima već otkucava rok za prilagodbu koji istječe ulaskom u EU. Vladinom su nebrigom posebice pogođene male tvrtke. Ne prilagode li se na vrijeme novom poslovnom i regulatornom okružju, prijeti im i zabrana rada. Ni nakon 30. lipnja ne zna se što je dogovoreno i za što zapravo građani trebaju glasovati na referendumu o pristupanju. Više čitajte u temi tjedna 'Što Vlada skriva: Kako se spasiti od zatvaranja tvrtke'.
Kad god bi se spomenula potencijalna prodaja Podravke, dežurni kandidat bio bi švicarski prehrambeni div Nestlé. No on je umjesto hrvatske kupio ‘srpsku Podravku’, vodećeg proizvođača hrane Centroproizvod s prihodom od 25 milijuna eura, za koji je svojedobno bila zainteresirana baš Podravka, ali i Unilever, Dr. Oetker itd. To je vrlo važan strateški iskorak za tu multinacionalnu kompaniju kojim otvara novu eru osvajanja regije lokalnom proizvodnjom. Unatoč svojoj veličini i snazi Nestlé ima problema u borbi s lokalnim brendovima u Hrvatskoj, prihodi posljednje tri godine iznose od 400 do 450 milijuna kuna, a gubici se gomilaju. Marco Travaglia, koji je lani preuzeo mjesto predsjednika Uprave Nestlé Adriatica sa sjedištem u Zagrebu, za Lider govori o Nestléovim planovima i tome kako ovu regiju vidi u budućnosti.
Mogućnosti funkcionalne hrane su goleme. Tržište funkcionalne hrane drže Japanci (u Japanu je 1984. i lansiran taj pojam), njihov je udjel lani bio čak 38,4 posto (oni ponajviše troše probiotike), slijedi ih SAD s 31 posto (gdje se funkcionalna hrana najčešće konzumira u raznim pekarskim proizvodima), a Europa je treća s udjelom od 28,9 posto. U Europi su tu nišu najviše iskoristili Nestlé, Danone i Lactalis. Gdje su u tim tržišnim novitetima hrvatske kompanije? Sudeći prema trendovima nismo posve izvan globalnih tokova, jer su kompanije, doduše zasad samo veće, shvatile da je tržište funkcionalne hrane i pića isplativa tržišna niša. Više u priči Gordane Gelenčer 'Funkcionalna hrana kao obrana od jeftinog uvoza'.
Galenika je u roku dvije godine od 6,5 milijuna eura dobiti spala na 14 milijuna eura gubitka zbog čega su kompaniji blokirani računi, a proizvodnja je ugrožena. Država je svojoj kompaniji dala jamstva za još jedan kredit u iznosu od 70 milijuna eura, ali to neće biti dovoljno. Detalje o toj kompaniji i razlozima zašto Srbija traži strateškog partnera za 70 posto vlasništva nekad moćne farmaceutske kompanije piše Dejan Kožul.
Formalni nedostaci računa ispravljaju se poništenjem izdanog i izdavanjem novog računa. Međutim, ako se prema izdanom računu smanjuju osnovica i iznos PDV, to je smanjenje dopušteno samo ako izdavatelj računa od kupca pribavi pisani dokaz da je kupac ispravio pravo na pretporez. više nam otkriva dr. sc. Marija Zuber u priči pod naslovom 'OIB je porezni broj, pogrešno je navoditi statistički broj ili broj iz upisnika'.
Davanje popusta i rabata uobičajen je poslovni potez, ali vrlo često može narušiti tržišnu utakmicu. Posebno su u toj ‘opasnosti’ kompanije s premoćnim dijelom tržišnog kolača jer svojim potezima mogu ugroziti kupce i prekršiti pravila konkurentonsti. Opširnije u rubrici Poslovna znanja.
Na nedavno održanoj konferenciji za novinare u Manchesteru Epson je najavio stotinu novih proizvoda u ovoj godini. Tvrtka poznata po izumu pisača desetljećima je držala prvo mjesto na tržištu, ali novi igrači na njemu i nove tehnologije poput laserskog ispisivanja izgurali su je na treće mjesto. Danas na istraživanja troši 700-tinjak milijuna dolara na godinu. Čelni čovjek Minoru Usui s Micro Piezom želi pobijediti laser i vratiti Epsonu prvo mjesto na tržištu pisača. Više otkrivamo u feljtonu.
NOVI LIDER ČITATELJIMA DARUJE LIFESTYLE MAGAZIN LIDER TREND
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
