Svjetska banka povećava financijsku potporu tržištima u razvoju

Zbog širenja financijske krize Svjetska će banka izdvojiti dodatan novac privatnom sektoru zemalja u razvoju, onom koji otvararadna mjesta, donosi gospodarski oporavak i rast, najavila je banka nakon summita zemalja G-20.

Konkretno, Međunarodna banka za obnovu i razvoj u iduće će tri godine izdvojiti 100 milijardi dolara zajmova, a samo će ih ove godine, u odnosu na prošlu, gotovo utrostručiti - s 13,5 na 35 milijardi dolara. Taj će novac zaštititi najsiromašnije i najranjivije u krizi, dakle zemlje suočene s proračunskim ograničenjima, koje zato ovise o novcu IBRD-a koji bi im trebao pomoći u oporavku gospodarstva. Svjetska je banka istodobno smanjila prognoze rasta BDP-a zemalja u razvoju s prijašnja 6,4 posto na 4,5 posto 2009., i to zbog očekivanog slabijeg izvoza i pada cijena. Lideri zemalja G-20 u subotu su zaključili da se financijska kriza ne smije slomiti na najsiromašnijima, zbog čega je Robert B. Zoellick, čelnik Svjetske banke, predložio da sve akcije budu globalne, koordinirane, fleksibilne i brze.

Pooštravanje kreditnih uvjeta i slabiji gospodarski rast sigurno će utjecati na manje proračunske prihode, a to onda znači i manje novca za obrazovanje, zdravstvo, ali i infrastrukturu, koja posredno potiče rast i razvoj. Procjene pokazuju da svaki postotak rasta manje zemljama u razvoju donosi 20 milijuna siromašnih ljudi više. Već je dosad 100-tinjak milijuna ljudi osiromašilo zbog rasta cijena hrane i energenata. Upravo zato Svjetska banka povećava i donacije te beskamatne zajmove za 78 najsiromašnijih zemalja (39 ih je u Africi).

Da bi dodatno pomogla vladama koje muči nedostatak likvidnosti, Međunarodna financijska korporacija (IFC) pokreće četiri nove linije financiranja privatnog sektora. Kombinirajući različite financijske izvore u iduće tri godine, IFC će odobriti 30-ak milijardi dolara potpore, i to tri milijarde za financiranje globalne trgovine, a za jamstva će se izdvojiti čak 18 milijardi.  Osnovat će se i poseban fond rizičnog kapitala koji bi pomagao uzdrmanim bankama, za početak s tri milijarde dolara. Za infrastrukturu, koju financira privatni kapital, ukupno će se mobilizirati 10 milijardi dolara, a za savjetodavne usluge u bankarskim programima za malo i srednje poduzetništvo, leasing, mikrofinanciranje te investicije trebat će 40-ak milijuna dolara, procjenjuju u Svjetskoj banci. (Gordana Gelenčer)