Tvrtke bez zaposlenih

Skraćeni stečajni postupak tvrtki bez zaposlenih povlastica je za njihove vlasnike, među kojima su mnogi bliski vlasti. Država se koliko-toliko naplati, a ostalim vjerovnicima ostane 'friška figa'. O tvrtkama bez zaposlenika piše Manuela Tašler.

Bankarske su kamate mačji kašalj u odnosu na sve druge ‘namete’ koje poduzetnik, da bi proizvod prodao (i naplatio ga!), hoće-neće, mora platiti. Kad se svim troškovima doda poslovično mito, cijena novca doseže i 40-ak posto - više nego u feudalno doba desetina Crkvi, državi, feudalcu. Kolika je zapravo ta stravična cijena financiranja poslovanja otkriva nam Gordana Gelenčer.

U društvu najvećih Srednje Europe tri su hrvatske kompanije manje negoli godinu prije. Prihodi od prodaje pali su im 1,5 posto, no neto dobit rasla je 44,5 posto. Novi su na popisu najvećih Prirodni plin i Mercator-H, a s njega su nestali Vindija, Adris, Končar, Tisak, Pliva i Hypo banka. Više čitajte u temi tjedna 'Samo 13 hrvatskih kompanija na rang-listi' koju potpisuje Jasmina Trstenjak.

Ekskluzivni intervju Lideru dao je Čedo Prodanović, odvjetnik koji se afirmirao kao jedan od najuspješnijih u zastupanju okrivljenih u kaznenim postupcima. U intervjuu tvrdi da će se slučajevi gospodarskog kriminala na sudovima lomiti preko koljena. Što kaže o aktualnim aferama i zatvorenicima čitajte u novom broju Lidera.

Nedavni događaji u sjevernoj Africi pokazali su koliko je osjetljivo poslovati u zemljama u kojima sudbina kompanije znatno ovisi, posredno ili neposredno, o političkim strukturama. Raspad režima diktatora Moamera Gadafija za sve tvrtke u Libiji, pa tako i hrvatske (Viadukt, Montmontaža, Geofizika, Adria-Mar, Crosco), označio je početak poslovne neizvjesnosti izravno povezane s politikom nove vlasti. Više nam otkriva Vanja Figenwald.
 
Radnik upućen na rad u državu s kojom Hrvatska ima socijalni ugovor sva prava ostvaruje prema hrvatskim propisima i poslodavac doprinose uplaćuje u Hrvatskoj. Ako je riječ o državi s kojom nemamo takav ugovor, doprinose možda treba plaćati u obje države. O radu u inozemstvu i obračunu doprinosa piše dr. sc. Marija Zuber. 

Bivša Jugoslavija imala je sa zemljama nesvrstanih ugovore za poslove i projekte u vrijednosti iznad dvije milijarde dolara, a danas na te zemlje otpada samo 10-ak posto ukupne razmjene. Međutim, nude se neke stare tvrtke i opcije i ne razumije se da su se vremena i nesvrstani promijenili. Više iz pera našeg beogradskog dopisnika Dejana Kožula u priči 'Samit u Beogradu može biti nova šansa za srbijansku ekonomiju, ali na drugim osnovama'.

Alan Krueger, novi glavni ekonomist Bijele kuće čovjek je koji neće previše talasati, glavni je lik ovotjednog feljtona. Loše stanje u ekonomiji, odnosno nemogućnost provedbe potrebne politike, izazvalo je egzodus ekonomista iz Bijele kuće. Obamu su napustili Larry Summers, Christina Romer i Austan Goolsbee, redom ekonomisti od kojih se mnogo očekivalo. Krueger, profesor s Princetona, stručnjak je za zaposlenost, što je vjerojatno presudilo u njegovu izboru za predsjednika Vijeća ekonomskih savjetnika Baracka Obame.(G.J.)

NOVI LIDER SVOJIM ČITATELJIMA DARUJE LIFESTYLE MAGAZIN LIDER TREND I PRILOG E-BANKARSTVO