U HNB stiglo pet zahtjeva za štedne banke

Od oko 120 štedno-kreditnih zadruga koliko ih je bilo kod donošenja Zakona o kreditnim unijama i izmjena Zakona o bankama njih dvije trećine dalo je zahtjeve da se registriraju kao štedne banke ili kreditne unije, a jedna trećina ih nije dalo zahtjeve i one će se zatvoriti, izjavio je danas viceguverner Hrvatske narodne banke Davor Holjevac

Središnjoj banci do danas su stigla četiri dokumentacije za preoblikovanje štedno-kreditnih zadruga u štedne banke, te jedan zahtjev potpuno nove institucije, odnosno ukupno pet zahtjeva za štedne banke, kazao je Holjevac na predblagdanskom susretu čelnika HNB-a s novinarima.

Vjerojatno će još nešto zahtjeva doći do kraja ove godine, odnosno do kraja veljače iduće godine, kazao je Holjevac, napominjući da je riječ o preliminarnim podatcima. Stručnjaci HNB-a trenutačno obrađuju jedan zahtjev za štednu banku, pa će se, ističe, vjerojatno više znati nakon njegove obrade, a očekuje da se o njemu Savjet HNB-a izvijesti u veljači iduće godine.

Viceguverner HNB-a također je istaknuo da su na posebno organiziranim seminarima predstavnicima štedno-kreditnih zadruga detaljno objašnjene mogućnosti i uvjeti preoblikovanje u štedne banke ili kreditne unije. Prvi su preliminarni podatci govorili o otprilike podjednakom broju zahtjeva za preoblikovanje u štedne banke i u kreditne unije. Prema također preliminarnim podatcima koje je hrvatska Vlada iznijela u Pretpristupnom ekonomskom programu 2008.-2010. preoblikovanje u štedne banke odabrale su 43 štedno-kreditne zadruge, njih 36 u kreditne unije, a 19 dobrovoljnu likvidaciju.  No, neslužbeno se procjenjuje da bi broj štedno-kreditnih zadruga koje bi se preoblikovale u štedne banke ipak mogao biti puno manji, a da bi se u kreditne unije preoblikovalo 50-ak štedno-kreditnih zadruga.

Obveza preoblikovanja štedno-kreditnih zadruga u štedne banke ili kreditne unije uređena je Zakonom o kreditnim unijama i izmjenama Zakona o bankama koje je Hrvatski sabor usvojio krajem 2006. godine. Krajnji rok do kojeg štedno-kreditne zadruge mogu podnijeti zahtjev za preoblikovanje u štedne banke je 1. ožujka 2008. Najmanji iznos temeljnog kapitala za osnivanje štedne banke je osam milijuna kuna, a štedne banke mogu se baviti kreditiranjem (uključujući i potrošačke i hipotekarne kredite), mogu izdavati garancije ili druga jamstva, obavljati platni promet u zemlji i sl., ali za razliku od poslovnih banaka ne mogu primjerice obavljati poslove faktoringa, leasinga, platnog prometa s inozemstvom. Nasuprot njima kreditne unije imaju znatno suženiji krug poslova i moći će poslovati samo sa svojim članovima i u domaćoj valuti, a najniži iznos temeljnog kapitala za kreditne unije je 500 tisuća kuna. (H)