U Hrvatskoj zasad samo gradnja odvojka

Ako interes za energetiku možemo prosuditi po broju sudionika ovog panela, teško je očekivati razvoj energetskog sektora, uza smijeh je konstatirao energetski stručnjak Davor Štern, otvarajući panel 2. SEE Energetske Arene 2010.

Panel na kojem se raspravljalo o europskom akcijskom planu za energetsku sigurnost i stabilnost te komercijalnim projektima u svjetlu sigurnosti oporbe okupio je eminentne poznavatelje tematike te čelnike hrvatskih energetskih institucija. Boris Medvedev, savjetnik u Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj, osvrnuo se na ulogu Rusije u opskrbi energenata te detaljima gradnje plinovoda Južni tok. Pritom je istaknuo da je zabluda kako je Južni tok samo ruski projekt, pogotovo ako se uzme u obzir da ga je Rusija potpisala zajedno s Italijom.

- Cijena projekta procijenjena na 10 do 15 milijardi eura, a završetak gradnje najkasnije 2015. Ove godine potrebno je završiti sve pripremne radnje za Hrvatsku, studiju isplativosti te odrediti trasu kojom bi plinovod prolazio - rekao je Medvedev osvrnuvši se i na osnivanje posebne tvrtke od strane Gazproma i Plinacroa koja bi bila zadužena za izvođenje radova.

Na pitanje da li postoji mogućnost tranzicije ruskog plina preko Hrvatske, naglasio je da je za sada predviđena samo gradnja odvojka za Hrvatsku. O Mađarskoj i Hrvatskoj suradnji govorio je Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine, koji je naglasio da je za kupce važna mogućnost izbora pa je stoga važan i interkonektor koji će na tržište dovesti ruski, ali i mađarski plin.Što nakon privremenog zatvaranja poglavlja 15 o energetici? Ništa novo, rekao je Željko Tomšić, voditelj pregovaračke skupine za poglavlje o energetici, otvarajući drugi panel. Podsjetio je da je poglavlje privremeno zatvoreno 27. studenog prošle godine nakon tri i pol godine pregovaranja te je istaknuo je stajalište EU koje kaže da su mjerila ispunjena te da će dalje s posebnom pažnjom pratiti sva specifična pitanja za jačanje administrativnih kapaciteta.

-Potrebno je izvršavati daljnje obveze u procesu i ići na formalno zatvaranje poglavlja, a posebno moramo obratiti pozornost na treći paket energetskih zakona. Primjena trećeg paketa bi trebala krenuti 3. ožujka 2011. ili slijedi ponovno otvaranje tog poglavlja - upozorio je Tomšić. Na tu se tematiku nadovezao Boris Makšijan, voditelj odsjeka za energetske sustave u MINGORP-u, koji je naglasio da je u trećem energetskom paketu kupac u središtu, zatim investicije, zaštita okoliša te sigurnost opskrbe. -Hrvatska je pokrenula implementaciju trećeg paketa, a krajem ove godine očekuje se prvi nacrt zakonodavnih okvira - zaključio je Makšijan. (J.T.)