Umjesto privatizacije - koncesije, JPP i mirovinci

Investicije, industrija, izvoz, inovacije i integracije - baza su Plana 21 Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS, HSU) koji će javnosti biti detaljno, prema pojedinim točkama, prezentiran tijekom predizborne kampanje i to uz otvorenu javnu raspravu.

U Planu je mnogo toga obuhvaćeno - od stranih ulaganja, poreza, poljoprivrede i turizma do reforme javne uprave i pravosuđa, politike decentralizacije i obrazovanja i sve će, obećao je prvi SDP-ovac Zoran Milanović, biti otvoreno i na ogledu birača:
- To nije zatvorena forma nego djelovanje, a cilj nam je postati jakom, neovisnom i integriranom zemljom. Bit će sličnih programa, no pitanje je kojem ćete vjerovati. S ovim programom idemo na izbore za vjeru i povjerenje - poručio je.  HNS-ovac Radimir Čačić kaže kako nam je ključni problem to što je manje od 40 posto radno sposobnih zaposleno i upravo zato će sve snage baciti na proizvodni, industrijski sektor i barem 50 posto proizvedenog usmjeriti izvozu.  Nelikvidnost je još jedan problem s kojim su se morali nositi i 2000. godine, no administrativno skraćenje rokova plaćanja sada više neće biti dovoljno:

- Država mora preuzeti ulogu aktivnog vjerovnika, čak i preuzimanjem vlasničkih udjela - kategoričan je Čačić dodajući već poznati popis planiranih ulaganja u turizam, energetiku, infrastrukturu, navodnjavanje i okoliš. Sve bi te investicije, koje će se financirati JPP-om, sredstvima EU, novcem privatnih domaćih i inozemnih ulagača te onim iz naših mirovinskih fondova, potaknule rast BDP-a za dva do četiri posto na godinu.
Najavio je i formiranje tržišta stanova za najam na kojemu bi se našlo između sedam i deset tisuća stanova. Iako nije pojasnio, to je vjerojatno mjera koja bi trebala oživjeti tržište pritisnuto krizom.  Očekivano, najavio je restrukturiranje javne potrošnje prema produktivnijim namjenama - ne i nove porezne namete nego preraspodjelu sadašnjh opterećenja. No o porezima će sigurno još biti riječi, jer je to jedna od 21 točke, odnosno smjernice njihova ekonomskog programa.  Kada je riječ o javnoj upravi nema spomena rezanja - naglasak je na produktivnosti i učinkovitosti te uvođenju ocjenjivanja rada za što se već poduže zalažu mnogi ekonomisti:
- Nema viškova u javnoj upravi, ali ima puno zaposlenih u javnim poduzećima i to je bio prostor korupcije. Nije nam cilj doći s metlom, ali morat će se raditi više - pojasnio je Milanović.

Silvano Hrelja gromko je obećao ukidanje povlaštenih mirovina, ali i nepenaliziranje onih umirovljenika koji su još mladi morali u mirovine 'zbog onih koji su tvornice prodavali za kunu'.  Branitelji i njihove mirovine, tema na kojoj desnica još pobire izborne lovorike, nije tema o kojoj će se kukurikati. Milanović je rekao kako je to završena priča, uostalom 500 tisuća branitelja znači 500 tisuća različitih statusa, ne i mirovina.
Na upit o nastavku privatizacije ustvrdio je kako velike, strateške tvrtke ostaju pod državnom kapom, jer će one biti nositelji velikih infrastrukturnih poslova, no računaju na prihode od koncesija, JPP-a, stranih ulagača, fondova EU...
Decentralizacija je još jedna vraća tema koju otvaraju. Suprotno očekivanjima Milanović ne zastupa rezanje mačetom zato što je, kako kaže, Hrvatska još uvijek uređena kao da se vodi rat. I tu će biti revizije, preraspodjele, ali ne i ukidanja.  

Sve u svemu, u 21 poglavlju (porezi, strana ulaganja, integracije, poljoprivreda, turizam, zaštita okoliša, obrazovanje, kultura, zdravstvo, rad, mirovinski sustav, politika za mlade, branitelji, obrana, uloga države, pravosuđe, društvo bez korupcije, ljudska prava, nova javna uprava, politika decentralizacije) - nema naglih rezanja kako se ne bi dodatno sunovratio BDP, jedinog koji u cijelog Europi (uz iznimku zemalja PIGS-a) stagnira.
Na novinarski upit imaju li kakve zacrtane rokove za sve te zadaće Čačić odgovara kako će nelikvidnost u prvoj polovici iduće godine biti zaustavljena, a u godinu dana bitno smanjena dok će polovica velikih investicija koje najavljuje do kraja mandata biti u procesu realizacije.
Novinare je zanimalo kako kane natjerati velike poslodavce poput Agrokora da počnu plaćati na vrijeme, na što je Milanović odgovorio kako Todorić nije poimence u programu, no da i veliki moraju plaćati, jer 'plemstvo obvezuje'.

No na ključno pitanje zasad nisu odgovorili: kako misle sve to napraviti, oživjeti proizvodnju, potaknuti izvoz, otvoriti nova radna mjesta i pogurati BDP - sve to bez rezanja i velikih potresa.  Ono što im zasad ide na ruku jest smiren, nenapadački ton (za koji imaju milijarde opljačkanih kuna razloga) i činjenica da je Milanović možda prvi put odgovarao suvislo i neuvijeno. S obzirom na ono što se u politici nudi čak i nije posve loše (iako će mnoge zasmetati činjenica da je riječ 'izvoz' izgovorio nedovoljno puta.  (Gordana Gelenčer)