Usporavanje kreditne aktivnosti opasno za srednje i male tvrtke

Bankarski su plasmani poduzećima lani, prema prvim procjenama, rasli prema dosta skromnim stopama. Naime, prve neslužbene procjene kazuju kako bi stopa rasta bankarskih plasmana pogotovo velikim poduzećima – mogla biti i ispod 10 posto, odnosno i upola manje nego u godini prije

Analitičari, pak, ukazuju kako je posebice veliko usporavanje rasta stope plasmana poduzećima bilo izraženo u trećem, pa donekle i četvrtom prošlogodišnjem kvartalu. Unatoč usporavanju, voditelj ekonomskih istraživanja u Hypo banci Hrvoje Stojić ovih je dana rekao da zbog svega toga ne bi trebalo biti većih posljedica za gospodarstvo jer se poduzeća, pogotovo velika, sve više okreću inozemnim izvorima financiranja. Na to zorno ukazuju i podaci HNB-a prema kojima je primjerice u deset prošlogodišnjih mjeseci zaduženost sektora poduzeća u inozemstvu porasla za gotovo četiri milijarde eura.

Za tvrtke s dobrim bonitetom takvo je zaduživanje, prema nekima, čak i povoljnije, jer su kamate u inozemstvu i nešto niže nego u našim bankama. Neki pak ekonomisti smatraju da će spomenuto usporavanje kreditne aktivnosti ipak nepovoljno utjecati možda i ne na velike ali sigurno na investicijsku aktivnost u sektoru srednjih i malih poduzeća koja su se uglavnom financiraju putem bankarskih kredita.

Općenito, sve spomenuto pokazuje 'da monetarna politika nije u prošloj godini naštetila našem gospodarskom rastu te da je dovoljna da podrži rast našega BDP-a od pet posto u ovoj godini. Drugim riječima, financijski sektor se prilagodio mjerama, a s druge strane jača i financiranje kompanija preko tržišta kapitala, što će nadoknaditi usporavanje rasta kredita poduzećima', kaže Hrvoje Stojić. Smatra da domaćim poduzećima koja se financiraju u inozemstvu trenutačno ne prijeti opasnost od burnih zbivanja na svjetskom financijskom tržištu.

'Mogući su', 'kaže Stojić, problemi samo ako potraje kreditna kriza u SAD-u, a to izazove rast kamatnih stopa'. Neki drugi ekonomisti upozoravaju na mogući rast kamata u svijetu. Tako ekonomist Drago Jakovčević kaže da bi se 'hrvatski poduzetnici koji posežu za kreditima iz inozemstva mogli suočiti i s povećanim troškovima poslovanja, jer bi prosječne kamatne stope u ovoj i sljedećim godinama mogle biti na višoj razini, pa bi, uz druge povećane troškove, došlo i do pada njihove dobiti'.

Ističe i da svako smanjenje rasta plasmana poduzetnicima smanjuje stopu gospodarskog rasta, ali ima i učinak hlađenja ekonomije, što smanjuje inflatorne trendove. Poznavatelji prilika na kraju kažu kako je realno da u Hrvatskoj i u ovoj godini dođe do daljnjeg smanjenja stope rasta bankarskih plasmana, i to ne samo poduzećima nego dijelom, a dijelom će do toga doći i zbog najave većih kamata na kredite i stanovništvu. (Nikola Prskalo)