Vlada krši Polančecov zakon o javnoj nabavi

Sreća je za Hrvatsku što će se europski screening stanja u javnim nabavama, koji počinje 7. studenoga, svesti na usporedbu zakona, a ne prakse koja je u ovom trenutku u najmanju ruku kaotična, s velikim prostorom za malverzacije i korupciju

Piše Ivica Grčar

Da je Zakon o javnoj nabavi bio ukinut a ostavljena samo 'europska' obveza raspisivanja javnih nadmetanja za poslove vrednije od dva milijuna eura povećala bi se sloboda tržišnog natjecanja. Obveze primjene novog propisa načelno su oslobođene sve tvrtke koje obavljaju komercijalnu djelatnost radi ostvarivanja profita u djelatnostima koje nisu od općeg interesa. A o kojim je tvrtkama riječ znaju u Vladi, ali krše zakon jer to još ne žele objaviti

Lani je vladin Ured za javne nabave zaprimio 2.445 zahtjeva za izravne pogodbe s jednim ponuđačem. I sama Vlada na svojim sjednicama donosila je odluke o izuzećima od primjene Zakona o javnoj nabavi 'na osnovi utvrđenog posebnog interesa', ali iz Banskih dvora nema odgovora na upit o broju izuzeća 

Iako SAP ima negativne referencije u nabavi softvera za Državnu riznicu, dosad plaćenog više od desetak milijuna dolara, čija implementacija traje već dulje od 12 godina i nikako da završi, ta tvrtka praktično ima status 'državnog liferanta'

Javne nabave jedna su od prvih tema screeninga - dubinskog snimanja stanja u hrvatskom zakonodavstvu u sklopu pregovora o primanju Hrvatske u EU. Prema objavljenom planu počinje 7. studenoga 2005. godine. Pregovarač o javnim nabavama u ime Hrvatske je Tamara Obradović Mazal, pomoćnica ministrice vanjskih poslova i voditeljica Uprave Ministarstva europskih integracija za usklađivanje pravnog sustava. Za nju i za Hrvatsku sreća je što će se taj screening svesti na usporedbu zakona, a ne prakse koja je u ovom trenutku u najmanju ruku kaotična, s velikim prostorom otvorenim za malverzacije i korupciju.

Od 1. listopada, samo 38 dana prije početka pregovora s EU o usklađivanju sustava javnih nabava, u Hrvatskoj se počeo primjenjivati najnoviji Zakon o javnoj nabavi (NN, 92/05). Prema njemu INA, Pliva, T-HT, Podravka i ostale velike tvrtke više nisu obveznici tog propisa i ne moraju raspisivati javna nadmetanja na način propisan tim zakonom. U gotovo svim tvrtkama oslobođenim primjene Zakona o javnoj nabavi izjavljuju da će odsad velike poslove ugovarati na osnovi internih pravilnika, koji jamče 'fer, transparentan i zakonit postupak svim ponuđačima roba, radova i usluga'. Ispada da su odlučili 'fer i transparentno' ugovarati velike poslove jer više ne moraju primjenjivati važeći Zakon o javnoj nabavi.

Jedan od predlagača najnovije izmjene Zakona o javnim nabavama je Damir Polančec, sada potpredsjednika Vlade, koji je prije dolaska u Vladu radio u Podravki, upravo na poslovima javne nabave. Taj Polančecov zakon je privremen, jer do 1. siječnja 2007. godine Hrvatska mora usvojiti nove propise o javnim nabavama, potpuno usklađene sa zakonodavstvom EU.

U međuvremenu se u sklopu CARDS programa 2002. ostvaruje projekt pod nazivom 'Jačanje sustava javne nabave u Hrvatskoj', koji financira Europska komisija. Pomoću tog projekta treba se pripremiti prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi sa svim podzakonskim aktima (modeli standardne natječajne dokumentacije, vodiči za naručitelja i ponuditelje te nacionalni program obuke i certificiranja stručnog osoblja koje će obavljati javnu nabavu).

U vezi s pregovorima o usklađivanju hrvatskih javnih nabava s onima u EU, Tamara Obradović Mazal kaže: 

- Reformu sustava javnih nabava može provesti jedino uz provedbu s tim sektorom povezanih reformi. Reformom sustava javnih nabava želi se podići razina transparentnosti u nadmetanjima za poslove i povećati konkurentnost. Reformom se također želi postići da postupci javnih nabava u Hrvatskoj budu u cijelosti istovjetni onima u Europskoj zajednici, kako bi ista pravila za nadmetanja domaćih i stranih ponuđača u sustavu javnih nabava vrijedila u Zagrebu, Frankfurtu, Parizu ili bilo kojem drugom europskom gradu. Tom se reformom ukidaju tzv. nacionalne privilegije, kojima se dosad u sustavu javnih nabava domaćim poduzetnicima osiguravao povlašteni položaj. Jedini  izuzetak su tzv. socijalne privilegije, na osnovi kojih ostaju povlastice u sustavu javnih nabava za, primjerice, zaštitne radionice invalida i sl. - naglasila je Obradović Mazal.

Nejednak položaj poduzetnika

Problema ima, međutim, i s početkom primjene privremenog Zakona o javnim nabavama u Hrvatskoj. Vlada je najkasnije do 28. rujna 2005. morala utvrditi popise obveznika koji moraju primijeniti novi važeći Zakon o javnoj nabavi. Iako je propisani rok 'iscurio', Vlada još nije utvrdila popis obveznika, što s obzirom na nepreciznu formulaciju oslobođenja od primjene novog Polančecova zakona u praksi već stvara probleme. Obveze primjene tog propisa načelno su oslobođene sve tvrtke koje obavljaju komercijalnu djelatnost radi ostvarivanja profita u djelatnostim koje nisu od općeg interesa. A o kojim je tvrtkama riječ znaju u Vladi, ali iako krše zakon, to još ne žele objaviti?

Državni liferanti

Iako, primjerice, SAP ima negativne referencije u nabavi softvera za Državnu riznicu (dosad plaćenog desetak i više milijuna američkih dolara) čija implementacija traje već dulje od 12 godina i nikako da završi, ta tvrtka praktično ima status 'državnog liferanta'. Sva ministarstva i ostali korisnici proračunskog novca za nabavu softvera i opreme praktično više nemaju obvezu raspisivati javna nadmetanja ako nabavu ugovaraju sa SAP-om?.

Ostatak teme broja pročitajte u novom broju Lidera, od četvrtka na svim kioscima?