Vlada premijerke Jadranke Kosor krši pravila tržišnog natjecanja

Novim Zakonom o javnoj nabavi Vlada favorizira državne kompanije s velikim brojem zaposlenih, ne bi li tako spasila socijalni mir pred izbore.

piše Edis Felić
[email protected]

Samo nekoliko dana nakon zatvaranja poglavlja 8 - Tržišno natjecanje, i određivanja datuma hrvatskog članstva u EU, Vlada premijerke Jadranke Kosor polutajnim odlukama krši ravnopravno tržišno natjecanje. Ovako bi se mogla sažeti poruka koju su danas na konferenciji za novinare u Zagrebu održali predstavnici tri privatna brodogradilišta, Adria-Mar brodogradnje, pulskog Tehnomonta i šibenskog NCP-a.

Oni su izrazili nezadovoljstvo izmjenama Zakona o javnoj nabavi čiji je nacrt Vlada uputila u Hrvatski sabor po hitnom postupku, iako sam Zakon treba stupiti na snagu tek 1. siječnja 2012. Prema ovom Zakonu, za izbor graditelja brodova obalne straže, za koji se očekuje raspisivanje natječaja već šest godina, već unaprijed se favorizira Brodosplit. Naime, premijerka Kosor je još u veljači rekla da bi Brodosplit mogao raditi te brodove, njih četiri svaki vrijedan devet milijuna eura.

Dodatnu sumnju da se Zakon namješta za Brodosplit daje i nevjerojatna Vladina odluka prema kojoj će, kad se Zakon izglasa po hitnom postupku i stupi na snagu 1. siječnja 2012., čak njegova 22 članka stupiti na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama. To praktično znači da će pojedini dijelovi Zakona stupiti na snagu daleko prije nego sam Zakon stupi na snagu.

- Prvo bi Zakon trebao stupiti na snagu, a primjena nekih članaka mogla bi se odgoditi za neko vrijeme, no nije moguće da se pojedini članci primjenjuju prije samog Zakona - kaže Branko Žirović, savjetnik u Adria-Mar brodogradnji. Radi se inače o člancima Zakona koji omogućuju Vladi da uz pomoć uredbi izravno ugovori gradnju brodova obalne straže s određenim brodogradilištem. Žirović je naveo i primjere nekih vrlo čudnih članaka, poput članka 69. stavak 4 koji kaže: ‘Način određivanja minimalnih razina sposobnosti ... propisuje Vlada Uredbom o načinu izrade i postupanja s dokumentacijom za nadmetanje i ponude’. Ovim člankom, veli Žirović, dozvoljava se Vladi da odredi da se ugovori mogu sklapati s gospodarskim subjektima koji ne plaćaju poreze i doprinose kao što je navedeno na strani šest preambule Zakona.

Ni članak 179. stavak 5 nije ništa bolji: ‘Ovlasti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav javne nabave, način postupanja i druga pitanja u vezi nadzora propisuje Vlada Uredbom o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi’. To znači, objasnio je Žirović, da Vlada u hitnu saborsku proceduru upućuje prijedlog zakona kojim ruši korektno tržišno nadmetanje, a istovremeno sebi uzima ovlasti da svojom Uredbom provodi nadzor nad provedbom Zakona.

Osim ovih članaka koji govore o uredbama, i članak 10. posebno je indikativan kad je u pitanju favoriziranje na tržištu. Tako u njemu stoji da se Zakon ne primjenjuje na ugovore koje sklapa javni naručitelj, a u jednom od stavaka stoji da se ugovori sklapaju s pravnom osobom ako je, između ostalih uvjeta, ispunjen i taj da je ‘javni naručitelj isključivi vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava u toj pravnoj osobi’. To znači da nitko osim tvrtki u vlasništvu države ne može konkurirati za poslove koji se financiraju iz državnog proračuna.

Indikativno u cijeloj ovoj priči je i to da je odluku o upućivanju prijedloga Zakona u hitnu proceduru Vlada donijela naprasno, u petak 8. srpnja, bez ikakvih konzultacija sa strukom, a još je indikativnije da u svom priopćenju za javnost s te sjednice ni riječi nije rečeno o ovim izmjenama Zakona o javnoj nabavi.

- Sve što tražimo jeste da se poštuje takav Zakon o javnoj nabavi koji ne dira u korektno tržišno natjecanje - upozorio je direktor i vlasnik Adria-Mara Mladen Šarić. Podršku su mu dali i direktor pulskog Tehnomonta Miljenko Brnić i direktor šibenskog NCP-a Roko Vuletić, koji su, kako su istakli, međusobni konkurenti, a danas su se sastali da upozore na kršenje tržišnog natjecanja od strane hrvatske Vlade. Vlasnici malih brodogradilišta se pitaju po čemu to velika brodogradilišta koja žive od državnog proračuna imaju još i pravo na prednost prilikom javnog natječaja. Jedno od tumačenja je i bilo da novim Zakonom o javnoj nabavi Vlada favorizira državne kompanije s velikim brojem zaposlenih, ne bi li tako spasila socijalni mir pred izbore.