23 eura više plaće: Koliki je stvarni učinak poreznih izmjena

Mjera umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, uvedena krajem 2023., radnicima s plaćama do 1.300 eura bruto u dvije je godine donijela oko 275 milijuna eura više neto plaće, dok su jedinice lokalne samouprave, zbog većeg poreza na dohodak, uprihodile gotovo 70 milijuna eura, pokazuju podaci iz Obrasca naknadne procjene učinaka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. 

Prema podacima Ministarstva financija, u 2024. godini u mirovinski je sustav zbog primjene mjere uplaćeno 224,9 milijuna eura manje doprinosa, dok je u prvih devet mjeseci 2025. taj iznos iznosio 118,8 milijuna eura. Od ukupnog fiskalnog učinka 80 posto odnosi se na povećanje neto plaća radnika, a 20 posto na rast prihoda lokalnih jedinica kroz porez na dohodak.

To znači da su radnici u 2024. godini ostvarili oko 180 milijuna eura više neto primitaka, dok su gradovi i općine dobili dodatnih 45 milijuna eura. U razdoblju od siječnja do rujna 2025. radnicima je pripalo oko 95 milijuna eura, a lokalnim jedinicama 23,8 milijuna eura.

Četvrtina radnika s plaćom ispod 1000 eura

U 2024. mjeru je prosječno koristilo 692.654 radnika s bruto plaćom do 1.300 eura mjesečno, dok se zbog rasta plaća taj broj u 2025. smanjio na oko 434 tisuće. To znači da je lani oko četvrtine zaposlenih u zemlji primalo plaću koja, preračunato u neto iznos, iznosi manje od 1.000 eura. 

U Ministarstvu financija izračunali su da je prosječno neto povećanje plaće zbog zakonskih izmjena u 2024. iznosilo 18,5 eura, a lani 15 eura mjesečno. 

Još skromniji učinak imale su izmjene Zakona o porezu na dohodak. Povećanje osobnog odbitka i podizanje praga za višu stopu rezultirali su minimalnim povećanjem neto plaće od 4,37 eura mjesečno po zaposlenom. 

Zbroji li se taj učinak s povećanjem neto plaće ostvarenim izmjenama Zakona o doprinosima, ukupno nominalno povećanje neto plaće za radnike s nižim primanjima iznosilo je oko 23 eura mjesečno. No, kako se osobni odbitak nakon toga nije dalje usklađivao, dok su u međuvremenu rasle bruto plaće i inflacija, ostaje otvoreno pitanje koliki je stvarni učinak tih izmjena na kupovnu moć građana.

Iako većina gradova i općina nakon ukidanja prireza nije povećavala porezne stope, a dio ih je stope i smanjio, ukupno porezno rasterećenje bilo je umjereno. Prosječna niža stopa poreza na dohodak smanjena je s 20,79 posto u 2023. na 19,89 posto u 2026., što je pad od 0,9 postotnih bodova, dok je prosječna viša stopa pala s 31,19 na 29,86 posto, odnosno za 1,33 postotna boda. To upućuje na skromno porezno rasterećenje na razini lokalnih jedinica.