Ako se MSP-ovi ne okrenu energetskoj učinkovitosti, neće moći opstati

Ako se mali i srednji poduzetnici ne okrenu energetskoj učinkovitosti, neće moći opstati, poručila je Suzana Laušin Katanec, direktorica sektora financiranja HBOR-a, na panel-raspravi 'Održivi gradovi temeljeni na zelenoj tehnologiji i energiji', održanoj u sklopu Liderove konferencije Smart Cities.

Laušin Katanec je istaknula da je izuzetno važno da se i privatni sektor, uz jedinice lokalne samouprave, aktivnije uključi u ulaganja u projekte zelene tranzicije. Naglasila je da su mali i srednji poduzetnici srž hrvatskog gospodarstva, ali su ujedno i najranjiviji zbog visokih troškova energenata.

– Mali i srednji poduzetnici najvećim dijelom doprinose zaposlenosti i gospodarstvu, a upravo je njima najteže jer su troškovi energije u Hrvatskoj 20 posto skuplji nego u ostatku Europe. Ako se ne okrenu energetskoj učinkovitosti, neće moći opstati, a upravo će im modernizacija smanjiti troškove kako bi bili konkurentniji na tržištu – izjavila je Laušin Katanec.

Filip Sušac, Tomislav Katanović, Suzana Laušin Katanec i Gordana Gelečer

Tijekom rasprave o financiranju kapitalno intenzivne održive infrastrukture, direktorica iz HBOR-a pojasnila je da se gradovi ne mogu osloniti isključivo na bespovratna sredstva iz fondova Europske unije. Budući da se time obično sufinancira samo 60 do 70 posto projekata, ostatak se mora namiriti iz proračuna ili putem dugoročnih kredita poput onih koje nudi HBOR.

Također, naglasila je važnost novog urbanog razvojnog fonda koji donosi zaokret prema komercijalizaciji projekata koji se mogu samostalno otplatiti, čime se ne opterećuje gradski proračun.

– Urbani razvojni fond sa sobom prvi put donosi komercijalizaciju i drugačiji pristup projektu jer iz te komercijalizacije se moraju vraćati kreditna sredstva, što znači da taj kredit ne opterećuje proračun grada. Po prvi puta su to projekti gdje ne trebamo dokazati da projekt bez granta ne bi funkcionirao, nego upravo obrnuto – da projekt može sam sebe financirati i već je bilo uspješnih primjera – objasnila je Laušin Katanec, priznajući ipak da bi voljela da se promjene događaju i brže.

– Nastojimo biti ne samo financijer nego imati i savjetodavnu ulogu jer zajedno možemo najbolje napraviti projekte – dodala je.

Filip Sušac, zamjenik gradonačelnika Vukovara, istaknuo je Vukovar kao primjer grada koji prednjači u korištenju obnovljivih izvora energije. Kroz sufinanciranje energetske obnove javnih zgrada, ali i privatnih kuća, Vukovar je uspio energetski obnoviti 10 posto stambenog fonda.

Filip Sušac

– Projektom iz 2022. godine prijavili smo 12 solarnih elektrana ukupne vrijednosti 712 tisuća eura, čime smo dobili 860 kW solara na javnim zgradama. S obzirom na udio koji je Grad platio, investicija nam se isplatila kroz svega 30 do 40 dana. Tim smo projektom smanjili potrebu za kupnjom električne energije za 40 do 60 posto, što nam je omogućilo da, unatoč inflaciji i poskupljenjima, Vukovar bude grad s najmanjim povećanjem cijene vode, čija proizvodnja zahtijeva ogromne količine energije – objasnio je Sušac.

Tomislav Katanović, gradonačelnik Križevaca, predstavio je iskustva s prvom građanskom solarnom elektranom. Iako su Križevci pioniri u smart city rješenjima, Katanović je upozorio na zakonodavne prepreke koje još uvijek usporavaju ovakve modele udruživanja građana.

Tomislav Katanović

– Pokušavamo biti pioniri u tehnologijama, a kroz crowdinvesting kampanju osnovali smo zadrugu građana koji su investirali u elektranu snage 200 kWh. Projekt je financijski održiv s očekivanim povratom investicije kroz 12 godina. Međutim, hrvatsko zakonodavstvo još uvijek ne prepoznaje takvo udruživanje u smislu dijeljenja energije među građanima, pa se trenutno radi na podjeli dobiti. Interes je bio velik, no u sredini od 19 tisuća stanovnika kapacitet lokalnih investitora je ograničen – istaknuo je Katanović.

Sudionici panela složili su se da su javno-privatna partnerstva ključna za daljnji razvoj gradova prema održivosti, ali i da je potrebna sustavna promjena načina razmišljanja svih ljudi.

– Koji god projekt uvodite, spremite se i na edukaciju građana, jer je najteže promijeniti način razmišljanja i navike. Ne možete nametati rješenja ako ona neće biti prihvaćena – zaključio je gradonačelnik Križevaca Katanović.

Filip Sušac, Tomislav Katanović, Suzana Laušin Katanec i Gordana Gelečer

Lovro Končar Gamulin s Tehničkog sveučilišta u Beču predstavio je platformu City Layers s kojom je za Beč mapirano gdje se kretanje događa, a gdje je blokirano.

- Razumjeti kako prostor utječe na ljude i obrnuti je najveći izazov urbanog planiranja. Mjerač buke lako izmeri decibele, ali ne može reći koji je izvor i kako to utječe na nas. Slično je i s mjeračima temperature ili vlage, ne mogu nam reći koje ulice postaju toplinski otoci. Platforma City Layers olakšava prikupljanje, mapiranje i intergaciju iskustava ljudi u prostoru – rekao je Končar Gamulin.

Ante Gustin iz Nextbikea, europske platforme za javne bicikle, predstavio je kako teče njihovo širenje u Hrvatskoj. Danas su prisutni u 45 gradova i općina u Hrvatskoj.

- Većina općina i gradova nas je gledala kao još jednu rent-a-bike kompaniju i trebalo je vremena da shvate naš cilj i svrhu. U Splitu je komentar bio: „Tko će to voziti?“, a danas su naši korisnici u tom gradu 85 posto njegovi stanovnici – kazao je Gustin.