Deset europskih zemalja bori se za sedam AI gigatvornica

Europsko zajedničko poduzeće za računalstvo visokih performansi, poznato pod kraticom EuroHPC, nedavno je objavilo natječaj za izgradnju sedam velikih tvornica umjetne inteligencije, takozvanih AI gigatvornica. Riječ je o velikim podatkovnim centrima izgrađenima oko superračunala, s više od stotine tisuća AI procesora, namijenjenima razvoju i treniranju najsloženijih modela umjetne inteligencije.

Natječaj je otvoren 30. srpnja, a rok za predaju ponuda je 12. studenoga ove godine. Odabir zemalja koje će dobiti AI gigatvornice očekuje se početkom 2027., dok bi izabrani projekti prvu fazu morali pokrenuti u roku od 18 mjeseci.

S obzirom na to da bi ukupna vrijednost projekata trebala premašiti 30 milijardi eura, AI gigatvornice među najvećim su tehnološkim ulaganjima u povijesti Europske unije. Do 10 milijardi stiže iz javnih izvora, europskih i nacionalnih, a ostatak od najmanje 20 milijardi eura trebao bi doći od privatnog kapitala.

Cilj je, naravno, smanjiti zaostatak Europske unije za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom u računalnoj snazi potrebnoj za razvoj najnaprednijih modela umjetne inteligencije.

Države već spremne

Natječaj je podijeljen na dva dijela. U prvom se biraju srednje velike gigatvornice i tu ima mjesta za najviše četiri projekta. U drugom su velike gigatvornice za koje su predviđena najviše tri mjesta.

Srednje gigatvornice morat će dosegnuti kapacitet mjerljiv u desecima tisuća najnaprednijih AI procesora, a velike i znatno više, uz priključnu snagu koja se mjeri u stotinama megavata. Ukupno će, dakle, biti odabrano najviše sedam zemalja, a prijavilo se njih deset.

U skupini za srednje gigatvornice nalaze se Češka, Danska, Finska, Francuska i Poljska, dok se za velike natječu Njemačka, Grčka, Italija, Portugal i Španjolska. Većina tih zemalja već ima konzorcij tvrtki, državnu potporu i predviđenu lokaciju za gigatvornicu.

No najkonkretnije su dosad kandidature Francuske i Španjolske. Prema pisanju Reutersa, francuski projekt vodi konzorcij AION, koji okuplja tvrtke Ardian, Artefact, Bull, Capgemini, Iliad, Orange i Scaleway te francusku elektroprivredu EDF, čija bi struja iz nuklearnih i hidroelektrana napajala buduću gigatvornicu jeftinom i niskougljičnom energijom. Španjolska, pak, svoj projekt gradi kroz državno-privatno društvo s Telefónicom, ACS-om, Santanderom i Multiverse Computingom, za koji je osigurala oko 719 milijuna eura javnog novca.

Hrvatska u projekt ulazi s Poljskom

Ipak, neće sve zemlje na svome tlu imati AI gigatvornicu. Prema najavama Europske komisije, zemlje su podijeljenje u dvije skupine. Prvu čine zemlje domaćini, one koje se natječu da gigatvornicu fizički dobiju na svoje tlo, a drugu zemlje koje ne grade tvornicu, nego novcem sudjeluju u projektu i zauzvrat kupuju pravo na korištenje računalnih kapaciteta.

Hrvatska je u tu utrku ušla uz Poljsku, o čemu smo nedavno pisali u Lideru, no to ne znači da će gigatvornicu graditi na svome tlu. Naime, Hrvatska spada u ovu drugu skupinu zemalja i vezala se uz poljski projekt srednjih gigatvornica. U praksi bi, dakle, domaći korisnici tu računalnu snagu dobivali na daljinu, iz gigatvornice u Poljskoj.

Računalna snaga za tvrtke i znanost

Uz Poljsku su se okupile i druge zemlje srednje i istočne Europe koje će sudjelovati u financiranju, primjerice, Mađarska, što jača poljsku kandidaturu jer joj unaprijed osigurava tržište za kapacitete koje bi buduća gigatvornica isporučivala.

Vlada je preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih preuzela obvezu financiranja 10 milijuna eura, i to po pet milijuna eura u 2028. i 2029. godini. Kupljenim računalnim uslugama koristit će se hrvatske tvrtke, znanstvene ustanove i javni sektor, no obveza financiranja postaje pravno obvezujuća tek ako poljski projekt pobijedi na europskom natječaju, odnosno od deset zemalja uđe u odabranih sedam za AI gigatvornice.