Privatni smještaj u padu: Hrvatska ostala bez tisuća postelja

Nakon što su travanjski i svibanjski pokazatelji, uz pad stranih noćenja i smanjenje broja fiskaliziranih računa u drugom tromjesečju, izazvali priličnu dozu opreza i zabrinutosti, kako kod samih iznajmljivača, hotelijera, pa tako i u cjelokupnoj javnosti, srpanj je donio potpuni preokret priče.

Iako će cjeloviti i detaljni pregled tekuće turističke sezone tek biti objavljeni, određeni zaključci već se mogu donijeti, a neki od njih predstavit će se u sklopu PBZ Tjednih analiza, koje će službeno biti objavljene tek u ponedjeljak. No, Ivana Jović, izvršna direktorica u Privrednoj banci Zagreb, odlučila je na svom LinkedIn profilu zagolicati maštu javnosti i dati rani uvid u najnovije brojke. A te brojke jasno pokazuju da je srpanjski bum vratio optimizam i ponovno otvorio vrata još jednoj rekordnoj godini.

Srpanjska 'fiskalna eksplozija'

Podsjetimo, drugo je tromjesečje donijelo neočekivano usporavanje, pri čemu su dolasci stranih turista pali za 2,3 posto, a noćenja za 1,3 posto. Istovremeno su u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva iznos i broj fiskaliziranih računa smanjeni za oko tri, odnosno četiri posto, i to sve uz rast cijena od oko šest posto. I onda su srpanjski rezultati u potpunosti demantirali crne prognoze.

Iznos fiskaliziranih računa u srpnju je skočio za čak 10,5 posto, dok je broj izdanih računa porastao za 7,3 posto. Takav je uzlet ostvaren zahvaljujući ponovnom zamahu dolazaka i noćenja stranih gostiju, ali i postupnom usporavanju inflacijskog pritiska.

Stopa rasta usporila

Iako su cijene i dalje rasle, godišnja stopa njihova rasta u srpnju je usporila. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) je pao na 4,4 posto, a nacionalni indeks na 6,3 posto, pa se da zaključiti da je popuštanje najjačeg vala poskupljenja dalo turistima više prostora za potrošnju, što se odmah odrazilo na veći broj izdanih računa u ugostiteljstvu i smještaju.

Budući da sam srpanj nosi jednaku težinu noćenja kao svih prvih šest mjeseci zajedno, ovaj je skok bio presudan da se kumulativni rast ukupnih noćenja pogura prema jedan posto, a stranih prema pola postotnog boda.

Povoljan zamah iz srpnja prelio se i na kolovoz, pa pokazatelji za sam vrhunac sezone konačno daju razlog za optimizam i najavljuju stabilizaciju ukupnih rezultata na razini cijele godine.

Preslagivanja kapaciteta

Ipak, iza ovih pozitivnih ukupnih brojki kriju se ozbiljna preslagivanja u samoj strukturi smještajnih kapaciteta. Ukupan broj stalnih postelja na razini države smanjen je za 1,7 posto (na ukupno 1,159 milijuna), ali dinamika po pojedinim vrstama smještaja pokazuje potpuno oprečne trendove.

Dok broj postelja u hotelima i sličnim objektima bilježi rast od 1,1 posto te je premašio 174 tisuće, privatni smještaj nastavlja bilježiti blagi pad. Sa 683 tisuće postelja, obiteljski je smještaj u minusu od 2,1 posto, što prati i smanjenje broja kućanstava koja se bave iznajmljivanjem za 1,1 posto.

Najveće iznenađenje ove sezone svakako je pad kapaciteta u kampovima od 2,6 posto, na ukupno 266 tisuća postelja. Izuzme li se specifična pandemijska 2020. godina, ovo predstavlja prvi pad kapaciteta u hrvatskim kampovima u posljednjih četrnaest godina.

Borba za svakog gosta

Slika s terena u prvim tjednima kolovoza potvrđuje da se borba za svakog gosta vodi do posljednjeg trenutka, te da vrhunac sezone obilježavaju rasprodaje u zadnji čas, popusti koji u pojedinim destinacijama dosežu i do 30 posto, ali i učestalija otkazivanja rezervacija uslijed porasta ukupnih troškova te sve izraženijih klimatskih nepogoda i valova vrućina.

Predstavnici sektora ističu da se tržište izrazito polariziralo. Dok hoteli koji nude cjelovite sadržaje i konstantnu kvalitetu nemaju problema s popunjenošću i rade po solidnim cijenama, kampovi prolaze kroz iznimno dinamičnu i izazovnu sezonu, najjači se pritisak osjeća u obiteljskom smještaju i izvanpansionskoj potrošnji. Čini se da će PBZ-ova analiza sve te bojazni itekako demistificirati.

Uz sve navedeno, valja spomenuti i to da je Hrvatsku u srpnju posjetilo 4,7 milijuna turista, koji su ostvarili 29,6 milijuna noćenja, što je za 2,5 odnosno jedan posto više nego u lanjskom srpnju, izvijestili su ovaj tjedan iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).