Iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) su u četvrtak izvijestili da imaju novo vodstvo, odnosno da je predsjedničku ulogu preuzeo Boris Podobnik koji će tu dužnost obnašati dvije godine. Na izbornoj skupštini udruge održanoj 6. studenoga, nakon četiri godine i dva mandata Hrvoje Bujas je prepustio mjesto predsjednika Podobniku, dok su za zamjenike predsjednika izabrani Lana Šiljeg i Bruno Samardžić. Inače, Podobnik je prodekan za znanost Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta i profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U UGP-u je bio član nadzornog odbora i predsjednik Zadruge Glas poduzetnika koja podupire zajednički tržišni nastup članova udruge. Početak njegova mandata bio je dobar povod za kratki razgovor.
Kako ste se odlučili preuzeti funkciju predsjednika Udruge Glas Poduzetnika i koje su vaše glavne motivacije u ovom novom izazovu?
Hrvoje se malo umorio nakon pet godina aktivnosti i jednostavno se više nije nalazio na čelu UGP-a, jer, Hrvati su skloni zajedništvu samo u izrazito teškim vremenima pandemija i lockdowna. Ja sam se ponudio jer smatram da mreža koju smo izgradili ni izbliza još nije iskorištena. Naime, kao stvaranje FB-a, prvo se povedu subjekti i firme a onda morate naći kako monetizirati mrežu. Također, da bi malo i srednje poduzetništvo opstalo na duge staze mora srezati troškove, inače neće moći izdžati konkurenciju velikih. Dakle, mali se moraju makar virtualno udružii i rezati troškove. Osim rezanja troškova kako bi mali imali slične ili iste ulazne cijene kao veliki, raditi ćemo na raznim investicijama jer mnogima će upravo te investicije sutra biti mirovine.
Kao prodekan za znanost ZŠEM-a, kako vidite poveznice između akademskog iskustva i vođenja udruge koja predstavlja poduzetnike? Koje akademske lekcije planirate primijeniti u radu s UGP-om?
Primjena ‘economy of scale‘ mi je prva na umu. Mali imaju više ulazne cijene, ali to se može promijeniti ako se mali udruže u udrugu ili zadrugu i nastupaju zajedno u pregovorima kako bi postigli bolje nabavne cijene. Trebat će mi i puno kvantitativnih metoda koje se rade na smjeru Business Analytics, a trebat će mi i pregovaračkih sposobnosti.
Hrvoje Bujas i Dražen Oreščanin uveli su UGP kao glas poduzetnika u doba koronakrize. Kako planirate nadograditi njihovo naslijeđe i kojim smjerom ćete voditi udrugu?
Oni su pokazali hrabrost progovoriti kad se malo tko usudio progovoriti. Ali tada se moralo jer je vlada inicijalno nudila puno slabije prijedloge za privatni sektor. Danas je situacija drukčija jer krize postoje, ali nema lockdowna, a Hrvati se povezuju samo u najgorim vremenima. Ako ne padaju bombe misle da ne treba. Ja ću monetizirati našu mrežu u sprezi s firmom i zadrugom. Poticat ćemo projekte, investicije i svatko će dragovoljno njima pristupati. Za mene je pomaganje malima, srednjima i velikima čin domoljublja jer to su naši hrvatski poduzetnici, a ja ne bih htio da su Hrvati samo radnici i menadžeri u stranim multinacionalnim kompanijama. Velike i zrele nacije imaju veliko poduzetništvo - pa imajmo i mi.
UGP se razlikuje od drugih organizacija poduzetnika, poput HUP-a i HGK-a jer otvoreno kritizira mjere koje negativno utječu na poduzetnike. Planirate li zadržati ovaj pristup i na koji način?
Jasno da planiramo i dalje ostati kritični prema lošim mjerama vlasti, a neke navedene udruge su malo blaže ili jako blagi prema vlasti jer od vlasti imaju neke benefite kad ne kritiziraju. Samo kritičnost košta i teško je dobiti projekt kojeg dijeli vlada jer smo na lošem glasu. Samo, ne planiramo se prodati, a novac možemo potražiti izvan granica ili kroz donacije naših poduzetnika.
Bujas je izjavio da se povlači kako bi se otvorio prostor za mlađe generacije. Kako vi gledate na ulogu mladih poduzetnika u UGP-u i planirate li ih aktivnije uključiti u rad udruge?
Mladi su nužni kao i žene i invalidi, samo ja sam prije svega za sposobnost. Mladima treba pomagati da lakše dođu do doma, ženama da se mogu etablirati u poslu i biti majke, invalidima da im nađemo posao primjeren njihovim mogućnostima. Kad je biznis u pitanju, tu nema mlad i star, već jesi li sposoban ili nisi, porezi ne pitaju za godište u poduzetništvu.
Jedan od glavnih problema koje je UGP isticao su visoki nameti. Koje korake planirate poduzeti da biste nastavili borbu za smanjenje tereta na poduzetnicima?
Mi ćemo se sigurno boriti za smanjenje PDV-a ili ukidanje poreza na reinvestranu dobit, jer ta dobit koja ostaje u firmi povećava robustnost i najčešće povećava broj zaposlenih što je intencija države, ali kako porezi pa i PDV jako sudjeluju u punjenju proračuna, teško da će se smanjenje moći realizurati bez povećanja efikasnosti državnih tvrtki.
UGP se tijekom prošlih izbora aktivno bavio analizom programa političkih stranaka. Kakvu ulogu vidite za UGP u političkom i društvenom životu Hrvatske u narednim godinama?
Nama su jasno neke stranke bliže od drugih jer postoje i stranke koje su izrazito protiv privatnog sektora. Ideološki UGP mora biti neutralan, jer da smo, recimo, liberalni ili konzervativni, onda bi izgubili sve ostale poduzetnike, a to ne želimo. Udio ljudi koji su skloni poduzetništvu u Hrvatskoj je mali i nije pametno da se još više dijelimo.
Kakva je vaša vizija za daljnji razvoj UGP-a? Postoji li mogućnost širenja na nova područja ili čak regije izvan Hrvatske?
Mi smo prije svega udruga hrvatskih poduzetnika, ali zato što želimo ojačati robustnost poduzetništva prirodno je i da surađujemo sa sličnim asocijacijama u svijetu i regiji jer pomoć Hrvatskoj i svim siromašnijim zemljama u EU ide kroz projekt oporavka i povećanja robustnosti. Dakle, ujedinjavanje poduzetnika na širem nivou je prirodno da oni opstanu, a ne samo multinacionalne kompanije. Stoga mi očekujemo da nam država pomogne, posebno svima koji žele sudjelovati u zelenim tranzicijama, kao recimo distributeri goriva koji su stradali jer su im cijene bile više od godinu dana kontrolirane, a i još uvijek su dijelom kontrolirane.
Kako planirate surađivati s drugim poduzetničkim i gospodarskim organizacijama, kao što su HUP ili HGK? Mislite li da su udruženi napori korisni za stvaranje bolje poslovne klime?
S HUP-om je suradnja dobra, premda smo mi nastali tako što smo štitili interese malih i srednje velikih. Problem s HUP-om je što prirodno štite interese velikih firmi jer one i sudjeluju u odlučivanju, a i doprinose više kroz članarine. Jasno, neka svatko štiti interese svoje grupacije, ali opet i mi i HUP imamo interes promicati interese poduzetništva i privatnog sektora i zato s HUP-om imamo relativno dobru suradnju i često zastupamo iste ili vrlo slične prijedloge.
Mnogi poduzetnici u Hrvatskoj se suočavaju s izazovima u digitalnoj transformaciji. Planirate li u UGP-u provoditi projekte ili programe koji će poduzetnicima pomoći u tom procesu?
Apsolutno, a najbolji način je da se više firmi udruže i zajedo pišu projekte u vezi digitalizacije ili primjene AI u poslovanju. U UGP-u posebno na vrhu udruge više je vrhunskih predstavnika IT sektora kao što su Oreščanin, Samardžić, Antoljak i Bujas. Iskustva imaju kod dobivanja projekata u zemlji i inozemstvu, a neki poput Antoljaka surađivali su i sa Svjetskom bankom na IT projektima. Zajedno možemo ono što pojedinačno mnogi ne mogu jer nisu dovoljno jaki, i financijski i kadrovski.
Osnovani ste tijekom krize, no Hrvatska se suočava s novim gospodarskim izazovima, od inflacije do cijena energije. Kakav je vaš plan za pomoć poduzetnicima u ovim novim okolnostima?
Ja već dulje vrijeme želim poraditi na platformi koja će poduzeticima osigurati iste cijene koje imaju veliki igrači. Samo, ta ideja košta i sada ćemo je ostvariti kroz investiciju. To je jako važno jer samo tako mali mogu dugoročno opstati u konkurenciji velikih. Istina, mali mogu opstati i ako su puno inovativniji od velikih, a to nije jako vjerojatno i zato su ulazne cijene jako bitne, da budu što niže. Znate, dobit možete povećati ili povećanjem prihoda ili smanjenjem rashoda, a mnogi o ovom drugom ne razmišljaju.
Koja je vaša poruka članovima UGP-a, posebno onima koji se možda boje da će se smjer udruge promijeniti nakon odlaska dosadašnjeg predsjednika?
Ja sam već dulje vrijeme s tajnicom Prišlić bio zamjena Bujasu i istupao u medijima jer je Bujas tako htio pa ne vidim da će sada doći do neke promjene u smjeru zastupanja interesa privatnog sektora. Ja ću se samo zalagati da kroz povezivanje otpornost SME sektora bude što veća jer ako na poreze ne možemo utjecati, na ulazne cijene možemo pa to trebamo i napraviti.