Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva ovoga je tjedna na summitu u Johannesburgu pozvao zemlje BRICS-a da stvore zajedničku valutu za međusobnu trgovinu i ulaganja kako bi smanjili vlastitu ranjivost na fluktuacije tečaja dolara.
Prema pisanju Reutersa, dužnosnici i ekonomisti istaknuli su poteškoće uključene u takav projekt s obzirom na ekonomske, političke i geografske razlike između zemalja bloka, odnosno Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike.
No zašto se uopće poteže pitanje nove valute? Naime, Brazil ne vjeruje da bi nacije koje ne koriste dolar trebale biti prisiljene trgovati ovom valutom te predsjednik smatra da BRICS-ova valuta ‘povećava mogućnosti plaćanja‘ za navedene države.
Drugi se predstavnici ovog bloka pak nisu htjeli pretjerano baviti ovom idejom. Južnoafrički dužnosnici izjavili su da stvaranje nove valute nije na dnevnom redu summita dok je indijski ministar vanjskih poslova još u srpnju izjavio da ‘nema ideje o novoj valuti‘, a prije odlaska na summit je pak izjavio da će se raspravljati o poticanju trgovine u nacionalnim valutama.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nije mogao fizički sudjelovati na summitu pa se javio putem videolinka no i on je prije sastanka izjavio da će se raspravljati o prelasku trgovine s dolara na nacionalne valute. Kineski predsjednik Xi Jinping na summitu je, prema pisanju Reutersa, govorio o promicanju ‘reforme međunarodnog financijskog i monetarnog sustava‘.
No recimo da BRICS odluči stvoriti vlastitu valutu u svrhu neometane trgovine, postoje mnogi izazovi ispred njih. Guverner južnoafričke središnje banke Lesetja Kganyago u srpnju je poručio da bi se ovdje radilo o ‘političkom projektu‘.
‒ Ako ovako nešto želite, morat ćete dobiti bankovnu i fiskalnu uniju, ali i postići makroekonomsku konvergenciju ‒ objasnio je dodajući da je potrebna i zajednička središnja banka no da se tu sata postavlja pitanje gdje ju osnovati.
Osim poziva brazilskog predsjednika drugih razgovora o novoj valuti nije bilo, no poznato je da čelnici zemalja BRICS-a žele koristiti vlastite nacionalne valute umjesto dolara koji je naglo ojačao prošle godine kada su Federalne rezerve podigle kamatne stope te nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Šest država pozvano u BRICS
Udar zapadnih sila na Rusiju i njen izgon iz globalnih financijskih sustava nametnut sankcijama prošle godine također je potaknuo nagađanja da će se ‘nezapadni‘ saveznici odmaknuti od dolara što je potvrdio i sam Putin.
‒ Objektivan, nepovratan proces dedolarizacije naših gospodarskih veza uzima sve više maha ‒ rekao je ruski predsjednik ovog tjedna na summitu.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, udio dolara u službenim deviznim pričuvama pao je na najnižu razinu u posljednja dva desetljeća iako još uvijek dominira globalnom trgovinom. Dedolarizacija je trenutno iznimno težak proces koji zahtjeva da nebrojeni izvoznici, uvoznici, zajmoprimci, zajmodavci i trgovci valuta diljem svijeta samostalno odluče koristiti druge valute.
Osim o valutama na summitu se govorilo i o novim članovima BRICS-a. Naime, ova je skupina zemalja pozvala Saudijsku Arabiju, Iran, Egipat, Argentinu, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate da se pridruže BRICS-u od početka sljedeće godine. Bit će to prvo proširenje od 2010. godine.
Uključivanje Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, uz Rusiju, Iran, UAE i Brazil spaja nekoliko najvećih proizvođača energenata s najvećim potrošačima u svijetu dajući tako ovom bloku golemu gospodarsku snagu. Kako piše Bloomberg, budući da se većina svjetske trgovine energijom odvija u dolarima ovo širenje također povećava nastojanja BRICS-a da više trgovine gurne u alternativne valute.
Prošireni BRICS također bi značio više utjecaja za ove zemlje u svjetskim poslovima, a mogao bi dovesti i do drugačijeg tipa globalnog gospodarstva jer su manje tržišno orijentirani u usporedbi sa skupinom G7.