HNB: Ubrzanje inflacije pod snažnim utjecajem rasta cijena energije

Inflacija u Hrvatskoj u travnju 2026. ponovno je ubrzala, ponajprije zbog snažnog rasta cijena energije koji se izravno povezuje s poremećajima na globalnim tržištima i geopolitičkim napetostima.

Komentar Hrvatske narodne banke o kretanju inflacije za travanj 2026. pokazuje da je ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) porasla na 5,4 posto, s 4,6 posto u ožujku. Istodobno je inflacija prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena (IPC) ubrzala na 5,8 posto s 4,8 posto mjesec ranije. U europodručju je inflacija iznosila 3,0 posto, što znači da se razlika između Hrvatske i prosjeka eurozone povećala na 2,4 postotna boda.

HNB navodi da je glavni razlog ubrzanja inflacije gotovo u cijelosti rast cijena energije. U travnju su cijene energije porasle 17,3 posto na godišnjoj razini, nakon 10,8 posto u ožujku, što predstavlja najizraženiji doprinos inflaciji od kraja 2022. godine. Povećanje se povezuje s rastom svjetskih cijena energenata uslijed sukoba na Bliskom istoku, a taj se pritisak djelomično prenosi na domaće maloprodajne cijene naftnih derivata, iako je ublažen intervencijama Vlade.

Za razliku od energije, kretanja u ostalim komponentama inflacije bila su znatno mirnija. Cijene hrane (uključujući alkohol i duhan) u travnju su usporile rast na 3,7 posto s 4,0 posto u ožujku prema HIPC-u, odnosno na 3,5 posto s 3,9 posto prema IPC-u. Istodobno je temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, ostala nepromijenjena na 3,7 posto, što upućuje na stabilne, ali i dalje povišene domaće inflatorne pritiske.

U strukturi inflacije posebno se ističu usluge, čije su cijene i dalje rasle najbrže među glavnim komponentama. Inflacija usluga u HIPC-u iznosila je 7,3 posto, dok je u IPC-u ubrzala na 8,2 posto. HNB pritom naglašava da usluge imaju najveći pojedinačni doprinos ukupnoj inflaciji, što je posljedica solidne domaće potražnje, rasta raspoloživog dohotka te ranijih povećanja administrativno reguliranih cijena poput najamnina i komunalnih naknada.

S druge strane, cijene industrijskih proizvoda bez energije i dalje su u negativnom području te su u travnju iznosile -0,7 posto prema HIPC-u, odnosno -0,6 posto prema IPC-u. Time ovaj segment i dalje djeluje dezinflacijski, ali nedovoljno da neutralizira rast u energiji i uslugama.

HNB dodatno ističe da je ubrzanje inflacije u travnju u najvećoj mjeri rezultat tekućih kretanja, dok je doprinos baznih učinaka znatno manji. Zaključno, HNB ocjenjuje da inflacijska kretanja u Hrvatskoj i dalje uvelike određuju vanjski čimbenici, osobito kretanja cijena energije na svjetskom tržištu, dok su domaći inflatorni pritisci stabilni, ali i dalje povišeni, s posebnim naglaskom na sektor usluga.