Kupoprodaja nekretnina u 2025. pala za 21,7 posto, a cijene rastu

Unatoč brojnim sumnjama da tržište nekretnina nije palo u 2025. godini te da su podaci Porezne uprave pogrešni, stigla je još jedna potvrda da se lani ipak nastavio pad prometa nekretninama. U 2025. ostvareno je 88.395 kupoprodaja, što je pad od 21,7 posto u odnosu na 2024., kada je zabilježen pad od 9,7 posto. Ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila je 7,67 milijardi eura, što je smanjenje od 16,8 posto u odnosu na godinu ranije. Najnoviji su to podaci objavljeni u publikaciji Pregled tržišta nekretnina RH 2025., koju su zajednički objavili Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomski institut Zagreb.

Pad prometa nije zaustavio rast cijena. Medijalna cijena stana ili apartmana po kvadratnom metru u 2025. iznosila je 2.587 eura, što je rast od 11,3 posto u odnosu na 2024., kada je bila 2.325 eura, a godišnji rast tada je iznosio 14,7 posto. Najviša medijalna cijena zabilježena je u Splitu, gdje kvadratni metar stana košta 4.068 eura. Slijede Dubrovnik s 3.921 eurom i Opatija s 3.830 eura po kvadratu. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Vrbovsko s 715 eura i Ogulin s 745 eura po kvadratu.

Priobalje nedostupno, kontinent priuštiv

Priuštivost stanovanja postaje sve ozbiljniji problem, osobito u priobalnim područjima. Čak 28 jedinica lokalne samouprave bilježi indeks priuštivosti veći od 30 posto, što znači da je za jedan kvadratni metar stana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka. Kukljica, Baška, Vrsar, Rovinj, Bol i Novalja prednjače na toj ljestvici. U velikom broju priobalnih općina troškovi stanovanja odnose između 60 i 80 posto dohotka kućanstva s dvoje zaposlenih koji zarađuju prosječnu plaću. Grad Zagreb nalazi se na 88. mjestu ljestvice priuštivosti, a njegovi stanovnici su za prosječni godišnji neto dohodak u 2025. mogli kupiti 5,2 kvadratna metra stambenog prostora.

Najpriuštiviji stanovi i dalje su u kontinentalnim gradovima poput Iloka, Plitvičkih Jezera, Knina, Pakraca i Vukovara, gdje je za prosječni godišnji dohodak moguće kupiti između 10,8 i 88,2 kvadratna metra stambenog prostora.

Zagreb prednjači, obala slijedi

Prema broju kupoprodaja u 2025., daleko prednjači Zagreb s 13.126 transakcija. Slijede Zadar s 1.659, Rijeka s 1.610, Osijek s 1.322 i Split s 1.210 kupoprodaja. Tih pet gradova zajedno čini petinu svih kupoprodaja u Hrvatskoj. Zamjetan je i trend seljenaja potražnje prema prigradskim područjima, gdje su cijene niže, a koja ujedno bilježe i pozitivan prirodni prirast stanovništva, poput Dugog Sela pored Zagreba, Solina i Podstrane pored Splita te Viškova pored Rijeke.

Kada je u pitanju najam, u 2025. evidentirano je 32.442 ugovora o najmu i 36.845 ugovora o zakupu na razini županija. Najviša medijalna mjesečna cijena najma po kvadratnom metru zabilježena je u Zagrebu s 12,8 eura, Dubrovačko-neretvanskoj županiji s 12,2 eura i Splitsko-dalmatinskoj s 12,1 eurom. Najniže cijene najma bilježe Gospić s 5,1 eurom i Čakovec s 6,5 eura po kvadratu.