Costa EU poduzetnicima predstavlja novu strategiju za konkurentnost EU
Predsjednik Vijeća najavljuje mjere koje bi mogle potaknuti izvoz i EU i hrvatskim poduzetnicima, pa spominje i trgovinske sporazume
Predsjednik Europskog vijeća António Costa iznio je jučer pred Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EGSO) najambiciozniji okvir europske konkurentnosti do sada – agendu koja se izravno zadire u svakodnevicu malih i srednjih poduzeća, uključujući hrvatskih.
Costa je jasno postavio tri stupnja na kojima počiva nova europska strategija: konkurentnost, suverenitet i trgovina. Njegova poruka za poduzetnike je konkretna: EU treba manje birokratskih barijera između nacionalnih tržišta, lakše skaliranje poslovanja i brže licenciranje kvalifikacija diljem EU-a.
Što to znači u praksi?
Govoreći o konkurentnosti, Costa je posebno istaknuo potrebu za tzv. 28. režimom – pravnim okvirom koji bi europskim poduzetnicima, pa tako i hrvatskim, omogućio lakše osnivanje i skaliranje tvrtki bez navigacije kroz 27 različitih nacionalnih zakonodavstava. Uz to, najavio je daljnje jačanje uzajamnog priznavanja kvalifikacija što je relevantno za sve koji u Hrvatskoj teško dolaze do stručnih kadrova.
Na fronti suverenosti Costa je najavio uvođenje 'europske preference' za strateške sektore i tehnologije – što bi moglo otvoriti nove prilike za domaće tvrtke u energetici, tehnologiji i obrambenoj industriji, sektorima u kojima Hrvatska ima ambicije.
Što se trgovine tiče, Costa je posebno istaknuo nedavno sklopljene trgovinske sporazume s Mercosurom i Indijom, koji zajedno pokrivaju razmjenu robe vrijednu više od 200 milijardi eura. Za hrvatske izvoznike to također predstavlja lakši pristup golemim tržištima, no postoji i druga strana medalje: sporazum s Mercosurom otvara europsko tržište za jeftinu južnoameričku govedinu, svinjetinu i perad, što izravno pogađa hrvatske poljoprivrednike. Hrvatska agrarna komora, ali i druge brojne europske poljoprivredne organizacije, već godinama upozorava na činjenicu da europski farmeri moraju udovoljiti strogim standardima zaštite okoliša i dobrobiti životinje, uvozna konkurencija iz Brazila ili Argentine tim pravilima ne podliježe.
Ovisnost o energiji iz uvoza
Costa nije skrivao da Europa plaća visoku cijenu za svoju ovisnost o energiji i strateškim sirovinama. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina razvila vlastite LNG kapacitete i pozicionirala se kao energetsko čvorište za jugoistočnu Europu, no taj potencijal još uvijek nije u potpunosti iskorišten ni na europskoj razini ni u domaćoj poslovnoj zajednici.
Zanimljivo je i to da je predsjednik Europskog vijeća posvetio znatan dio govora stambenoj krizi, opisujući je kao jednog od glavnih uzročnika nepovjerenja građana u demokratske EU institucije. Za hrvatske prilike ni ta tema nije apstraktna: mladim ljudima je sve teže doći do nekretnine, što itekako utječe na kvalitetu života.
