Ivan Odrčić: Porezi u Hrvatskoj potiču rentijerstvo umjesto rada
Ako rad, odnosno plaću, oporezujemo mnogo više od rente, ne trebamo se onda čuditi što kapital i ljudi skreću prema nekretnini
Godinama državne subvencije amortiziraju energetske i cjenovne udare, no vidljivo usporavanje svih ključnih KPI-jeva ekonomije, unatoč tomu što smo još znatno bolji od prosjeka EU-a, traži uvezivanje šire slike, posljedično i nacrt novoga modela razvoja. Iako je teško iz pozicije tekućih hitnosti vidjeti obrise neke 2035. ili 2050., ta dva roka nužno je spojiti. Barem tako zaključuje savjetnik HUP-ova glavnoga ekonomista Ivan Odrčić, koji oduvijek zagovara šire vizure pogleda na problem(e) i rješenja.
Hrvatska i dalje ima jednu od najviših stopa inflacije. Koliko su, i s tog aspekta, državne subvencije/paketi i dalje nužni? Mnogi misle kako dosadašnji model horizontalnih subvencija više šteti, a na to, uostalom, upozorava i Europska komisija. Potiče li on u ovoj fazi inflaciju?
– U prvoj fazi energetskoga šoka široke su subvencije imale smisla jer su kupovale vrijeme i sprječavale nagli udar na standard. Ali mjera koja je dobra u požaru nije nužno dobra kao trajni sustav grijanja. Danas pomoć znatno više treba ciljati prema doista ranjivim kućanstvima i energetski intenzivnim izvoznicima koji se natječu s kompanijama iz država koje već upotrebljavaju dopuštene europske potpore. Ostalo treba vraćati tržištu jer subvencija mora imati adresu, rok trajanja i mjerljiv razlog, inače prestaje biti pomoć i postaje loš poslovni model.
