Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula ratnu agresiju na Ukrajinu, gospodarstvo Europske unije ušlo je u 2023. s čvršće pozicije nego što se to predviđalo u jesen. U zimskoj privremenoj prognozi izgledi za rast ove godine povećani su na 0,8 posto u EU i 0,9 posto u europodručju. Sada se očekuje da će oba područja za dlaku izbjeći tehničku recesiju koja je bila predviđena za kraj godine, navodi se u priopćenju za medije. Također, u prognozi su neznatno smanjena i predviđanja inflacije za 2023. i 2024.
Nakon snažne ekspanzije u prvoj polovini 2022. rast je u trećem tromjesečju usporio, ali nešto slabije od očekivanja. Unatoč iznimnim nepovoljnim šokovima gospodarstvo Unije izbjeglo je kontrakciju predviđenu u jesenskoj prognozi za četvrto tromjesečje. Godišnja stopa rasta za 2022. u Uniji i europodručju sada se procjenjuje na 3,5 posto.
Povoljna kretanja od jesenske prognoze poboljšala su izglede za rast za ovu godinu. Zbog kontinuirane diversifikacije izvora opskrbe i naglog pada potrošnje, razina skladištenja plina veća je od sezonskog prosjeka u proteklim godinama, a veleprodajne cijene plina pale su znatno ispod razina prije rata. Osim toga, tržište rada Unije i dalje bilježi jako dobre rezultate, a stopa nezaposlenosti ostala je do kraja 2022. na dosad najnižoj zabilježenoj razini od 6,1 posto. Povjerenje se povećava, a istraživanja iz siječnja upućuju na to da će se u prvom tromjesečju 2023. izbjeći i smanjenje gospodarske aktivnosti.
Temeljna inflacija u siječnju nastavila rasti
Međutim, utjecaj nepovoljnih okolnosti i dalje je snažan. Potrošači i poduzeća i dalje se suočavaju s visokim troškovima energije, a temeljna inflacija (ukupna inflacija bez energije i neprerađene hrane) u siječnju je nastavila rasti, što dodatno narušava kupovnu moć kućanstava. Budući da su inflacijski pritisci i dalje prisutni, očekuje se nastavak pooštravanja monetarne politike, što će negativno utjecati na poslovnu aktivnost i kočiti ulaganja.
Predviđeni rast u zimskoj privremenoj prognozi za 2023. od 0,8 posto u EU i 0,9 posto u europodručju veći je za 0,5 odnosno 0,6 postotnih bodova nego u jesenskoj prognozi. Stopa rasta za 2024. nije se mijenjala te iznosi 1,6 posto za EU i 1,5 posto za europodručje. Do kraja razdoblja obuhvaćenog prognozom obujam proizvodnje trebao bi biti za gotovo 1 posto veći od predviđanja u jesenskoj prognozi.
Ukupna inflacija smanjuje se već tri mjeseca zaredom, što upućuje na to da je njezin vrhunac iza nas, kako je i bilo predviđeno u jesenskoj prognozi. Nakon što je u listopadu dosegnula rekordnih 10,6 posto inflacija se smanjila, a brza procjena za siječanj smanjena je na 8,5 posto u europodručju. Taj je pad uglavnom posljedica smanjenja energetske inflacije, a temeljna inflacija još nije dosegnula najvišu razinu.
Prognoza inflacije blago je smanjena u odnosu na jesen, i to uglavnom zbog kretanja na energetskom tržištu. Predviđa se da će se ukupna inflacija u EU smanjiti s 9,2 posto u 2022. na 6,4 posto u 2023. i na 2,8 posto u 2024., a u europodručju s 8,4 posto u 2022. na 5,6 posto u 2023. i na 2,5 posto u 2024.
Rizici za inflaciju i dalje povezani s energentima
Premda je prognoza i dalje vrlo neizvjesna, rizici za rast uglavnom su uravnoteženi. Domaća potražnja mogla bi biti viša od predviđene ako se nedavna smanjenja veleprodajnih cijena plina u većoj mjeri prenesu na potrošačke cijene i ako se potrošnja pokaže otpornijom. Međutim, u kontekstu stalnih geopolitičkih napetosti ne može se isključiti mogućnost da će se ta situacija promijeniti. S obzirom na ponovno otvaranje Kine mogla bi se povećati i vanjska potražnja, što bi pak moglo povećati globalnu inflaciju.
Rizici za inflaciju i dalje su uglavnom povezani s kretanjima na energetskim tržištima, slično kao u slučaju nekih utvrđenih rizika za rast. Rizici od povećanja inflacije i dalje postoje, posebno u 2024., jer bi se moglo pokazati da su se cjenovni rizici više raširili i ukorijenili nego što se očekivalo ako se plaće dulje vrijeme nastave kretati iznad prosjeka.
Zimskom gospodarskom prognozom 2023. ažurirana je jesenska gospodarska prognoza 2022. predstavljena 11. studenoga 2022., a naglasak je bio na kretanjima BDP-a i inflacije u svim državama članicama EU-a.
Ta prognoza uvelike se oslanja na isključivo tehničku pretpostavku da ruska agresija na Ukrajinu neće eskalirati te da će se nastaviti tijekom cijelog razdoblja obuhvaćenog prognozom. Prognoza se temelji i na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 27. siječnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 1. veljače uključujući taj datum.
Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnji i tromjesečni BDP i inflaciju za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregirane podatke za Uniju i europodručje.
Sljedeća prognoza Europske komisije je proljetna gospodarska prognoza 2023., koja će se objaviti u svibnju 2023. godine.