EP izglasao trgovinski sporazum EU-a i SAD-a unatoč kritikama

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su danas svoje stajalište o dvama prijedlozima za provedbu carinskih aspekata sporazuma iz Turnberryja. Usvojenim bi se dokumentima ukinula većina carina na industrijske proizvode iz SAD-a i omogućio povlašteni pristup tržištu za širok raspon morskih i poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a, u skladu s obvezama koje su EU i SAD preuzeli u ljeto 2025. No, Parlament o tome još treba postići dogovor s Vijećem.

Podsjetimo, EU i SAD postigli su u srpnju 2025. politički dogovor o carinskim i trgovinskim pitanjima na sastanku u Turnberryju u Škotskoj. Detalji su predstavljeni u zajedničkoj izjavi u kolovozu 2025., nakon čega je Europska komisija objavila dva zakonodavna prijedloga za provedbu tarifnih aspekata sporazuma.

Zastupnici su ojačali predloženu klauzulu o suspenziji, koja bi omogućila obustavu carinskih povlastica s SAD-om pod nizom uvjeta. Na primjer, Komisija bi mogla predložiti suspenziju svih ili nekih trgovinskih povlastica ako SAD uvede dodatne carine koje premašuju dogovorenu gornju granicu od 15 posto ili bilo koje nove carine na robu iz EU-a. Klauzula o suspenziji mogla bi se aktivirati i ako SAD, na primjer, ugrozi ciljeve sporazuma, diskriminira gospodarske subjekte iz EU-a, ugrozi teritorijalnu cjelovitost država članica, vanjsku i obrambenu politiku ili vrši gospodarsku prisilu.

Također, zastupnici su uveli klauzulu o stupanju na snagu, koja bi značila da bi nove carine stupile na snagu samo ako SAD poštuje svoje obveze. Ti uvjeti uključuju snižavanje carina SAD-a na proizvode iz EU-a s udjelom čelika i aluminija manjim od 50 posto na najviše 15 posto.

Nadalje, ako SAD ne smanji svoje carine na najviše 15 posto za proizvode iz EU-a koji sadržavaju više od  50 posto čelika i aluminija, carinske povlastice EU-a za izvoz čelika, aluminija i njihovih derivata iz SAD-a prestale bi se primjenjivati šest mjeseci nakon početka primjene uredbe.

Zastupnici su se također dogovorili o datumu isteka glavne uredbe 31. ožujka 2028. godine. To bi se moglo produljiti samo novim zakonodavnim prijedlogom koji bi se trebao podnijeti nakon temeljite procjene učinka uredbe.

Komisija bi bila zadužena za praćenje učinka novih pravila i mogla bi privremeno suspendirati nove carine ako uvoz iz SAD-a dosegne razinu koja bi mogla ozbiljno naštetiti industriji EU-a, primjerice u slučaju povećanja uvoza određene skupine proizvoda za 10 posto.

Dogovor nakon mnogobrojnih kritika

No, put do glasanja nije bio jednostavan. Sporazum je od samog početka bio predmet ozbiljnih kritika u Europskom parlamentu, a pregovori su se dodatno zakomplicirali zbog prijepora oko Grenlanda i promjena raspoloženja prema tarifnoj politici.

Novinari u Bruxellesu razgovarali su s hrvatskim zastupnicima o njihovim stavovima prema sporazumu, a mišljenja su podijeljena čak i unutar istih političkih grupacija.

Zastupnica Željana Zovko, iz Europske pučke stranke (EPP), pozdravila je glasanje s vidnim zadovoljstvom.

– S velikim zadovoljstvom najavljujem da ćemo imati ta dva sporazuma – jedan je sporazum o produljenju bescarinskog režima za uvoz jastoga postignut za vrijeme predsjednika Junckera tijekom prve Trumpove administracije, a drugi će smanjiti tarife na američke proizvode i time ćemo ispoštovati sporazum postignut u Škotskoj – rekla je Zovko.

Pojasnila je da su Amerikanci odmah krenuli s provedbom, dok je na europskoj strani bilo odugovlačenja.

– Oni koji nam neće dati potporu u ovome su Ljevica i Patrioti. Krajnje lijeve i krajnje desne stranke složne su u tome da nam sa SAD-om ne treba sporazum – istaknula je Zovko, dodavši da ima ohrabrujuću potporu od S&D-a, liberala i ECR-a.

No, kritike nisu dolazile samo s krajnjih strana. Zastupnik Tomislav Sokol, također iz EPP-a, osobno smatra da je sporazum loš, što nije službeni stav njegove grupacije.

– U Europi misle da kad se Trumpu popusti, da će on popustiti i da ćemo imati stabilnost, ali nećemo – Trump će iskoristiti svaku našu slabost – upozorio je Sokol.

Dodao je da će američka strana nastaviti pritiskati Europu na otvaranje tržišta, osobito za poljoprivredne proizvode i energente, te da sporazum neće donijeti predvidivost i sigurnost. Ipak, pohvalio je zaštitne mehanizme koje je Parlament ugradio, poput klauzule o suspenziji, koji sporazum čine boljim od početnog prijedloga.

Zastupnik Tonino Picula iz Socijaldemokrata (S&D), podsjetio je da je sporazum od prvog trenutka bio predmet ozbiljnih kritika, prvo nakon što je Trump zaprijetio preuzimanjem Grenlanda, autonomnog teritorija Danske, članice Europske unije, a pogotovo nakon što je američki Vrhovni sud izglasao nezakonitost Trumpovih carina.

– U raspravi na S&D grupi potvrdili smo da je riječ o jednom potrebnom, snažnom odgovoru Europskog parlamenta koji s tim pozicijama ulazi u trijalog s drugim institucijama i šalje jasnu poruku Sjedinjenim Američkim Državama – rekao je Picula.

Priznao je da je neizvjesno kako će Washington reagirati – hoće li doći do eskalacije ili će se strane ponovno sjesti za stol, no isto tako naglasio je da je Europska unija mnogo otpornija nego što se misli.

Zastupnik Gordan Bosanac, iz redova Zelenih, glasao je protiv sporazuma, ocijenivši cijeli paket jako lošim.

– Ono što posebno zabrinjava jest to da se tim ugovorom, nakon što se pokušavamo riješiti ovisnosti o fosilnim gorivima od Rusije, prebacujemo na ovisnost o Donaldu Trumpu – rekao je Bosanac.

Istaknuo je i pravnu nesigurnost budući da je Vrhovni sud SAD-a srušio tarife te da je i američka opozicija skeptična prema sporazumu. Smatra da je politički loša poruka davati potporu ovom sporazumu u trenutku velike neizvjesnosti u svijetu.