Osim Njemačke, Irske i Italije, potencijalna 10-postotna carina na sve proizvode proizvedene u EU i izvezene u SAD, mogla bi značajno utjecati i na druge zemlje Unije, u kojima SAD predstavlja važan udio u ukupnom izvozu.
- U zemljama EU ne kupuju naše automobile. Ne kupuju naše poljoprivredne proizvode. Oni prodaju milijune i milijune automobila u Sjedinjene Američke Države. Ne, ne, ne, morat će platiti visoku cijenu - izjavio je Donald Trump, republikanski kandidat za predsjednika SAD-a, neposredno prije izbora.
Nakon njegove pobjede, EU sada razmatra svoje opcije kako bi odgovorila na mogućnost uvođenja 10-postotne carine na sve proizvode koji će iz EU ići prema SAD-u.
Koje bi zemlje EU-a bile najviše pogođene potencijalnom carinom od 10 posto, koje europske nacije imaju najveći udio SAD-a u svojem izvozu izvan EU-a te koliki postotak izvoza svake zemlje EU-a odlazi u SAD?
Prema analizi Euronews Businessa, koja ističe vrijednost robe koju zemlje EU-a izvoze u SAD, potencijalni utjecaj Trumpovih predloženih carina mogao bi biti znatan. U 2023. godini Njemačka je daleko prednjačila, s izvozom u SAD u vrijednosti od 157,7 milijardi eura, prema podacima Eurostata. Slijede Italija i Irska, s izvozom u vrijednosti od 67,3 milijardi eura i 51,6 milijardi eura. Zajedno, te tri zemlje čine 55 posto izvoza EU-a u SAD.
Francuska je izvezla robu u vrijednosti od 43,9 milijardi eura, Nizozemska 40,5 milijardi eura, Belgija 31,3 milijarde eura, a Španjolska 18,9 milijardi eura.
Rizici za sve
Analizom udjela SAD-a u izvozu izvan EU-a i udjela SAD-a u ukupnom izvozu roba svake zemlje EU-a mogu se istaknuti potencijalni rizici za svaku naciju, čak i za one sa skromnijim ukupnim izvoznim volumenom. U 2023. godini Irska je imala najveći udio izvoza u SAD među zemljama EU-a – čak 45,8 posto svojeg izvoza izvan EU-a usmjerila je u SAD. To znači da je gotovo polovica irskog izvoza izvan EU-a bila namijenjena američkom tržištu.
Osim Irske, još sedam zemalja EU-a imalo je udio izvoza prema SAD-u između 20 i 26 posto. Među njima su Finska, Austrija, Portugal, Italija, Njemačka, Slovačka i Švedska.
Među četiri najveća gospodarstva EU-a, Španjolska je imala najniži udio izvoza u SAD u svojem izvozu izvan EU-a, sa samo 13 posto, dok je Francuska bila na 16 posto.
Udio je bio manji od 10 posto u sedam zemalja EU-a, uključujući Sloveniju, Cipar, Bugarsku, Latviju, Hrvatsku, Rumunjsku i Grčku.
Irska je daleko najovisnija zemlja EU-a o izvozu u SAD. U 2023. godini više od četvrtine (26,6 posto) cjelokupnog irskog izvoza robe išlo je u SAD, prema podacima Eurostata. Time Irska jasno odskače, naglašavajući značajnu ovisnost te zemlje o američkom tržištu. Slijede Finska, Italija i Njemačka, s 11,1, 10,7 i 9,9 posto ukupnog izvoza robe koji ide prema SAD-u.
Među četiri najveća gospodarstva EU-a, udio francuskog izvoza prema SAD-u iznosio je 7,3 posto, dok je španjolski iznosio 4,8 posto.
Nordijske zemlje bilježe značajan izvoz u SAD
SAD također ima znatan udio u izvozu nordijskih zemalja. Osim Finske (11,1 posto), koja je druga po redu, Švedska (8,9 posto) i Danska (8,3 posto) zauzimaju peto i šesto mjesto među zemljama EU-a po udjelu izvoza u SAD. Ovaj je udio također premašio pet posto u ostalim zemljama EU-a, uključujući Austriju (7,1 posto), Portugal (6,8 posto) i Belgiju (6,3 posto). Ukupno gledano, udio SAD-a u izvozu premašio je 5 posto u deset zemalja EU-a.
Potencijalna 10-postotna carina na sve proizvode iz EU-a izvezenih u SAD imala bi značajan utjecaj ne samo na Irsku, Njemačku i Italiju, već i na niz drugih zemalja. Premijer Švedske Ulf Kristersson svjestan je mogućih posljedica i izjavio je da se njegova zemlja priprema za različite scenarije i razvoj situacije.
- Jedan od rizika je trgovinski rat između SAD-a i Kine, zajedno s općenito višim carinama, što bi moglo ozbiljno utjecati na švedske izvozne kompanije - rekao je Kristersson.
Kenneth Kraszewski, savjetnik u Borenius Attorneys, istaknuo je u svom blogu da se finski izvoznici suočavaju s izazovnom situacijom zbog mogućnosti uvođenja carina na europsku robu u SAD-u. SAD je najveći trgovinski partner Finske izvan EU-a.
- Finske industrije, posebice one u čeliku, papiru, strojarstvu i tehnologiji - mogle bi se suočiti s višim preprekama pri ulasku na američko tržište - napisao je Kraszewski.
Među velikim europskim zemljama izvan EU-a, SAD ima značajan udio u izvozu Ujedinjenog Kraljevstva. Prema podacima britanskog Ureda za nacionalnu statistiku (ONS), SAD je 2023. godine činila 15,6 posto britanskog izvoza, ukupne vrijednosti oko 74 milijarde eura (61,5 milijardi funti).
Rast izvoza hrvatskih usluga u SAD
U 2023. Hrvatska je u SAD izvezla robe u vrijednosti 631 milijuna dolara što je rast od 7,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok uvoz iz SAD-a iznosio 1,7 milijarde dolara te je smanjen za 65,6 posto u odnosu na godinu prije (3,9 mlrd USD), kažu iz HGK.
Najviše smo izvezli lijekova, antiseruma te ostalih modificiranih imunoloških proizvoda, električnih transformatora, revolvera i pištolja. Uvezli smo najviše naftnih plinova (80%), letjelica, antibiotika.
Iako većinu svoje vanjskotrgovinske razmjene Hrvatska odrađuje s zemljama EU, SAD je Hrvatskoj i dalje vrlo važan partner. Naime, SAD je ukupno gledajući 11. najznačajniji trgovinski partner Hrvatske, dok je 9. najznačajnije izvozno tržište (2,6%) te je jedina van europska zemlja među prvih 30 najznačajnijih izvoznih tržišta. Suradnja između SAD-a i Hrvatske snažno raste nekoliko zadnjih godina, a posebno raduje što je 2023. iznos prihoda od izvoza usluga u SAD je iznosio više od 1 milijarde eura, što je rast od 47 posto. U tom iznosu su najznačajnije sudjelovali: turizam, telekomunikacijske, računalne i informacijske usluge te usluge upravljanja i savjetovanja.
- Teško je paušalno, samo iz pojedinih izjava ocjenjivati kako će se uvođenje viših carina odraziti na poslovanje s SAD-om. Prije svega, potrebno je vidjeti na koje će se sektore uvesti dodatne carine i kolike će biti. Naravno, uz uvjet da će uistinu doći do takvog razvoja događaja. Samo uvođenje viših carina nikad nije povoljno za poslovanje, ali bez obzira na navedeno smatramo da hrvatske tvrtke imaju svoju priliku i da će suradnja s SAD-om rasti i u idućim godinama - dodaju iz Gospodarske komore.