Europa već mijenja svoj povijesni zakon o umjetnoj inteligenciji
Ai Act EU
Bruxelles produljuje rokove, smanjuje obveze i mijenja definiciju visokorizične umjetne inteligencije (AI)
Europska unija postigla je politički dogovor o izmjenama svog ključnog Zakona o umjetnoj inteligenciji, zakona koji je, kada je stupio na snagu u kolovozu 2024., bio pozdravljen kao najstroži regulatorni okvir za AI na svijetu. Manje od dvije godine kasnije, Europa ga već revidira.
Naime, EU vlade i zastupnici Europskog parlamenta postigli su dogovor o tzv. 'AI omnibus' paketu koji predstavlja skup ciljanih izmjena u okviru šireg digitalnog programa deregulacije. Cilj je smanjiti administrativno opterećenje, ukloniti preklapajuće obveze i dati poduzećima više manevarskog prostora, a da se pritom ne naruši temeljni pristup zakona koji rizike klasificira po stupnjevima opasnosti.
Rezultat je preuređen regulatorni okvir koji produljuje rokove, sužava obveze i mijenja način primjene najambicioznijeg europskog digitalnog zakona. Je li riječ o pametnoj korekciji kursa ili tihoj deregulaciji, ovisi o tome koga pitate.
Što se konkretno promijenilo?
Prije svega, promijenili su se rokovi usklađenosti. Sustavi umjetne inteligencije visokog rizika, koji su tako klasificirani prema Prilogu 3 AI Act Zakona, tj. oni koji se primjenjuju u zapošljavanju, obrazovanju i zdravstvenom osiguranju sada imaju rok za usklađenost do 2. prosinca 2027., umjesto prvobitno predviđenog ljeta 2026. Za AI integriran u fizičke proizvode, poput medicinskih uređaja ili industrijskih strojeva, rok je pomaknut još dalje, do kolovoza 2028.
Također, suzila se definicija visokog rizika. Najteže obveze sada se primjenjuju isključivo na sustave čiji bi kvar mogao ugroziti zdravlje ili sigurnost. Alati koji korisnicima pružaju podršku ili optimiziraju poslovne procese više automatski ne ulaze u strogi regulatorni režim. To je promjena koji industrija pozdravlja, dok je s nepovjerenjem dočekuju svi zagovornici potrošačkih prava.
Dodatno, novim sakaćenjem Zakona, uklanjaju se i regulatorna preklapanja. Tamo gdje sektorsko zakonodavstvo već uređuje primjenu AI-ja, primjerice, u zrakoplovstvu, medicinskim uređajima ili financijskim uslugama, tvrtke više neće prolaziti paralelne procjene usklađenosti.
Jedno od najkontroverznijih rješenja je da su strojevi u potpunosti isključeni iz AI zakona i podvrgnuti su vlastitoj sektorskoj regulativi. Za to su lobirali industrijski divovi poput Siemensa i ASML-a. Za Sergeya Lagodinskyog, zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu i jednog od ključnih parlamentarnih glasova o digitalnoj regulaciji, to je zabrinjavajući presedan.
- Isključivanjem strojeva napravili smo prvi korak prema fragmentaciji regulacije AI-ja - izjavio je Lagodinsky za Euronews, upozorivši na SAD kao primjer gdje odsustvo jasnih saveznih pravila rezultira mozaikom međusobno neusklađenih državnih propisa.
- S jedne strane, svi govore kako je američko tržište AI-ja slobodno i neregulirano, a s druge, mnogi ne znaju što koja savezna država regulira i kako. Nema jasnih smjernica ni okvira – naglasio je.
Paketom se uvodi i jedna nova, značajna mjera, a to je zabrana AI alata koji generiraju seksualno eksplicitne sadržaje bez pristanka osobe, uključujući deepfakeove, a ta zabrana stupa na snagu 2. prosinca
Što to znači za poduzeća?
Za tvrtke, paket donosi više vremena i manje papirologije. Mala i srednja poduzeća te manji srednje-kapitalizirani subjekti imat će koristi od pojednostavljene tehničke dokumentacije, produženih rokova i šireg pristupa regulatornim 'sandbox' okruženjima u kojima se AI sustavi mogu testirati uz privremeno olakšane uvjete.
Izmjene su osmišljene proporcionalno, na način da je mala tvrtka koja koristi standardni chatbot suočena s bitno manjim teretom od one koja prodaje AI rješenja visokog rizika za kadrovske odluke. No usklađenost i dalje nosi stvarne troškove, a sankcije za one koji ne ispune uvjete ostaju na snazi.
Može li zakon pratiti tehnologiju?
Ispod tehničkih prilagodbi krije se dublje pitanje: može li ikakav zakon pratiti tempo razvoja AI-ja?
- Zabrinjavaju me naši zakonodavni procesi koji su znatno sporiji od brzog tempa inovacija – rekao je Lagodinsky.
Pozvao je Ured EU za AI i Komisiju da preuzmu ulogu regulatora koji djeluju između zakonodavnih ciklusa, kroz smjernice, kodekse ponašanja i brže provedene mjere.
- Komisija je ponekad previše spora ili zakašnjela u reagiranju, i upravo zato je još važnije da i Komisija i Ured za AI preuzmu svoju odgovornost ozbiljnije – dodao je.
Formalno odobrenje od strane vlada EU i Europskog parlamenta očekuje se u nadolazećim mjesecima.
