Test za održive prakse poduzeća i upravljanje promjenama

Tvrtke su sve vještije u mjerenju konkretnih poslovnih koristi i povrata ulaganja u održivost. Čak 83 posto rukovoditelja može mjeriti povrat takvih ulaganja, što omogućuje i bolje odlučivanje o alokaciji kapitala, prema istraživanju investicijske banke Morgan Stanley. Kako se to uklapa u deregulaciju na razini EU-a i gdje su tu hrvatske tvrtke?

Iznad regulativnih obveza

Europska unija ne odustaje od temeljnih ciljeva, a cilj je rasterećenja iz posljednjega zakonodavnog paketa rekalibracija i pronalazak ravnoteže. Najbolji rezultati u održivosti na granici su između ambicije i provedivosti – kako bi se izbjegli paraliza i otpor tranziciji. Rezultati ESG ratinga HGK-a za prošlu godinu potvrđuju da regulativna obveza nije preduvjet ulaganja u održivost, a toga su posebno svjesna poduzeća koja su orijentirana na tržište EU-a.

Čak i organizacije koje nemaju obvezu izvještavanja nastavljaju objavljivati podatke zbog njihove strateške vrijednosti za poslovno odlučivanje i odnose s investitorima. Dakle, izvještavanje o održivosti nadilazi regulativnu obvezu i postaje sastavni dio poslovnih odluka i upravljanja. Napredna poduzeća integriraju ESG u svoju strategiju i koriste se podacima za procjenu rizika, planiranje investicija i upravljanje opskrbnim lancima.

Održivost postaje alat za upravljanje promjenama prepoznavanjem fizičkih i tranzicijskih rizika, jačanjem otpornosti poslovnih modela i boljim razumijevanjem dugoročnih financijskih učinaka tranzicije. Dobar su primjer klimatske promjene, koje više nisu isključivo okolišna tema. Ekstremni vremenski uvjeti, volatilnost cijena energije i regulativne promjene izravno utječu na poslovanje. Financijske institucije i investitori sustavno uključuju klimatske i okolišne čimbenike u procjenu rizika. Do kraja 2024. više od 90% banaka u EU-u izvijestilo je da su znatno izložene tim rizicima, što je velik porast u odnosu na 50% u 2021.

Hrvatska je posebno ranjiva zbog strukture gospodarstva i geografije. Procjene pokazuju da bi bez dodatne prilagodbe mogla izgubiti od 1,5% do 2,1% BDP-a do 2050. To je strukturni ekonomski izazov koji utječe na rast, investicije i dugoročnu stabilnost gospodarstva.

'Podržimo održivo'

Sve više poduzeća razvija konkretne klimatske tranzicijske planove kojima definiraju prilagodbu svoga poslovanja niskougljičnom gospodarstvu investicijama, operativnim promjenama i upravljanjem lancem vrijednosti. Rast broja poduzeća koja postavljaju znanstveno utemeljene ciljeve dodatno potvrđuje taj trend. Početkom 2026. više od 10.000 poduzeća globalno imalo je validirane ciljeve smanjenja emisija usklađene s Pariškim sporazumom, što je porast od gotovo 40% u odnosu na početak 2025.

Za banke, investicijske fondove i osiguravatelje ključ nije samo postojanje plana već i njegova kvaliteta i razina kvantifikacije, koji su ključan pokazatelj vjerodostojnosti. U praksi to znači da su sve važniji podaci o emisijama stakleničkih plinova, projekcije smanjenja emisija, planirane investicije, kao i procjena financijskih učinaka klimatskih rizika i tranzicije.

Klimatske promjene jasan su primjer da se održivost danas mora promatrati na temelju sposobnosti organizacija da dugoročno funkcioniraju u uvjetima volatilnosti, poremećaja i sve kompleksnijih rizika. Kako upravljati promjenama i izgraditi održive i otporne poslovne modele, poduzetnici mogu doznati na središnjem poslovnom događaju o održivom poslovanju u Hrvatskoj – HGK-ovoj konferenciji 'Podržimo održivo' – koja će se u rujnu održati u Zagrebu. Ovogodišnja je tema konferencije upravljanje promjenama u doba neizvjesnosti, usmjerena na viziju, strategiju i procese upravljanja promjenama, koji su temelj održivih poslovnih modela.

Tekst nastao u suradnji sa HGK.