Hrvatsko gospodarstvo pokazuje prve pukotine nakon godina rasta

Neizvjesnost kojom današnji svijet obiluje jasno je počela utjecati na europsko gospodarstvo. Vidljivo je to iz prošlotjednih Eurostatovih podataka o rastu BDP-a. Na kvartalnoj razini eurozona je ekonomski ojačala za simboličnih 0,1 posto, a na godišnjoj razini zabilježila je 0,8 posto rasta.

Međutim, nastavljeno je usporavanje na godišnjoj razini i prilično je osjetno u odnosu na rast BDP-a od 1,3 posto u četvrtome tromjesečju. Podatak za Hrvatsku nije naveden, pa će jasniju sliku kako ide jednom od najbrže rastućih europskih gospodarstava pružiti procjena Državnoga zavoda za statistiku najavljena za kraj svibnja.

Ne bi bilo čudno ako bi taj podatak pokazao da je domaće gospodarstvo kvartalno raslo u skladu s trendovima u eurozoni, odnosno tek malo iznad nule. U zemlji koja je većinu svoje ekonomske povijesti provela u previranjima i u kojoj je kriza gotovo permanentno stanje mogućnost (još jednoga) ekonomskog usporavanja izaziva razumljivu nelagodu, to više što se na fasadi dosadašnje iznadprosječne ekonomske ekspanzije već neko vrijeme vide prve pukotine.