Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica oštro pale jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama dok čekaju izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,4 posto, pa je skliznuo na najnižu razinu u više od mjesec dana.
Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 1,66 posto, na 7.749 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,92 posto, na 15.333 boda, a pariški CAC 1,90 posto, na 7.175 bodova.
I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu 1,8 posto i zaronio na najnižu razinu u dva mjeseca.
Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 1,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,9 i 2,5 posto.
Cijene dionica u Japanu oštro su pale, premda je tamošnja središnja banka ostavila ključne kamate nepromijenjene, što znači da i dalje kani voditi vrlo poticajnu monetarnu politiku.
Kineski burzovni indeksi pod pritiskom su, pak, jer su nakon nekoliko slabijih nego što se očekivalo makroekonomskih pokazatelja, splasnule nade u brzi oporavak gospodarstva.
Loše na tržišta utječe i jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones skliznuo je 1,66 posto, dok je S&P 500 potonuo 1,85, a Nasdaq indeks 2,05 posto.
Pritom je najviše, 4 posto, potonuo S&P indeks financijskog sektor, što je posljedica nesigurnosti ulagača, nakon što je SVB Financial Group, veliki kreditor tehnološke industrije, objavio plan povećanja kapitala kako bi poboljšao bilancu, koja je pod pritiskom gubitaka i pada depozita.
Cijena dionice SVB-a potonula je 60 posto, a oštro je, 12 posto, pala i cijena dionice Signature banke, 12 posto, nakon što je njezina podružnica za kriptovalute najavila likvidaciju.
Bankarski je sektor ionako pod pritiskom jer se ulagači plaše da će agresivno povećanje kamata Feda dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.
U fokusu tržište rada u SAD-u
No, nije jučer pod pritiskom bio samo financijski sektor nego i svi ostali jer ulagači nisu voljni riskirati uoči izvješća o zapošljavanju, koje će biti objavljeno u petak i koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta.
Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u SAD-u broj zaposlenih u veljači porastao za 205.000, znatno sporije u odnosu na 517.000 u siječnju.
No, niz nedavno objavljenih podataka pokazuje da je potražnja na tržištu rada i dalje snažna, pa se može očekivati rast plaća i potrošnje, a to znači da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem kamatnih stopa.
Ovoga je tjedna predsjednik Feda Jerome Powell kazao da je središnja banka spremna za veće korake ako budući gospodarski podaci pokažu da su potrebne strože mjere za zauzdavanje inflacije.
To je izazvalo strahovanja ulagača da će središnja banka na sjednici u ožujku povećati ključne kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova, dok se još početkom tjedna očekivalo povećanje za blažih 0,25 bodova.
Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da će Fed do rujna povećati kamate u raspon od 5,50 do 5,75 posto, dok se sada kamate kreću između 4,50 i 4,75 posto.