Prenamjena ureda u stanove: Trend koji Hrvatskoj (još) ne treba

Sve viša stopa slobodnih ureda u velikim svjetskim metropolama i istodoban kronični nedostatak stambenog prostora nametnuli su naizgled očito i idealno rješenje: pretvaranje napuštenih komercijalnih zgrada u stanove. Pokrenut masovnim prelaskom na rad od kuće nakon pandemije, taj trend ostavio je u SAD-u povijesnu stopu praznih ureda. Slična situacija pogađa europska središta. No dok potreba za stambenim kvadratima divlja, prenamjena na globalnoj razini teče iznimno sporo zbog golemih fizičkih, pravnih i financijskih zapreka.

Američki i njemački pokušaji

Analize investicijske banke Goldman Sachs pokazuju da je pretvaranje velikih poslovnih kompleksa u manje stambene jedinice tehnički iznimno zahtjevno i skupo. Cijene komercijalnih nekretnina još nisu dovoljno pale da bi opravdale troškove adaptacije, a regionalne banke sve teže financiraju takve projekte. Usto investitori gube godine na dugotrajne i skupe regulativne procese promjene namjene zemljišta. Zbog toga se procjenjuje da je trenutačno tek 0,8 posto ukupnog uredskog prostora u SAD-u cjenovno pogodno za ekonomski opravdanu konverziju, što jasno upućuje na to da bez izravnog upletanja države tržište ne može samo riješiti taj problem.

Dok se u Americi tek raspravlja o rješenjima, Njemačka je odlučila prijeći s riječi na djela. Savezna ministrica graditeljstva Verena Hubertz pokrenula je novi program subvencioniranja u sklopu kojega je država osigurala čak 300 milijuna eura nepovratnih sredstava. Program službeno počinje 1. srpnja, a investitori će moći dobiti do 30 tisuća eura potpore po svakome novom stanu uz uvjet da projekt uključuje i ekološki prihvatljive mjere obnove. A budući da Hrvatska nerijetko prati zapadne trendove, samo je pitanje vremena kada će se i hrvatski poslovni prostori pretvoriti u stambene, zar ne? Odgovor na to pitanje jest: ne.