Floraart: 60 godina sajma cvijeća - od Večernjeg lista do Zrinjevca

U Zagrebu je 25. svibnja 1966. otvoren prvi Sajam cvijeća, manifestacija koja će se s vremenom razviti u današnji Floraart, najveću i najdugovječniju hortikulturnu priredbu u Hrvatskoj.

Prvi Sajam cvijeća organizirao je Večernji list, u vrijeme kada se novine nisu ograničavale samo na informiranje, nego su počele aktivno animirati čitatelje. Sajam cvijeća bio je dio šireg koncepta medijskih akcija koje su uključivale građane – uz njega su kasnije slijedile biciklijade, turističke karavane i razne promotivne manifestacije po kojima će se Večernjak dodatno profilirati.

Počelo je na Gornjem gradu

Prvi Sajam cvijeća održan je na Jezuitskom trgu, u povijesnoj jezgri Gornjeg grada. U tri dana posjetilo ga je oko 130.000 ljudi. Vrlo brzo se pokazalo da je interes građana veći nego što se očekivalo, pa se manifestacija širila na okolne gornjogradske ulice i trgove, uključujući i Vranicanijevu poljanu. Sajam je u toj ranoj fazi imao gotovo salonski karakter, ali je već tada pokazao potencijal masovne gradske priredbe.

Uspjeh prvih izdanja potvrđen je i simbolički: već sljedeću manifestaciju otvorila je Jovanka Broz, što je u tadašnjem društvenom kontekstu bio jasan znak da je Sajam cvijeća prerastao u događaj od šireg javnog značenja.

Zrinjevac preuzima organizaciju

Kako je Sajam rastao, postajalo je jasno da mu treba stabilniji organizacijski okvir. Od 1992. godine organizaciju preuzima gradsko poduzeće Zrinjevac, koje će ostati nositelj manifestacije do danas. U isto vrijeme Sajam se seli na Prisavlje, u prostor oko Boćarskog doma, gdje je imao znatno više prostora za izlagače, instalacije i posjetitelje.

Te godine manifestacija dobiva i novo ime – Floraart – pod kojim se održava i danas. Sajam cvijeća tako se postupno transformirao iz gradske izložbe u ozbiljnu međunarodnu hortikulturnu priredbu.

Od cvjetnog korza do natjecanja florista

Od samih početaka Sajam cvijeća nije bio samo izložba. Već u prvim godinama organizirane su različite popratne manifestacije – od cvjetnog korza i cvjetnih balova do izbora najljepših izlagačkih štandova. Taj koncept dodatnog programa zadržao se i razvio kroz desetljeća.

Danas se u sklopu Floraarta organiziraju Hrvatski kup florista te natjecanja učenika srednjih škola u aranžiranju cvijeća, čime manifestacija ima i važnu edukativnu i strukovnu dimenziju.

Nakon uređenja Bundeka 2005. godine, Floraart se 2006. trajno seli uz jezero, gdje dobiva prostor koji može odgovoriti na sve veće ambicije manifestacije. Otvoreni krajolik, voda i zelene površine omogućili su Floraartu da preraste u događaj koji spaja izložbu, edukaciju i gradski festival na otvorenom.

Šezdeset godina tradicije

Ove godine Floraart je održan od 14. do 17. svibnja, i to po 60. put, čime se svrstao među najdugovječnije zagrebačke manifestacije. Od skromnog sajma na Jezuitskom trgu do velikog događaja na Bundeku, Floraart je pratio razvoj grada i promjene u načinu na koji Zagreb doživljava svoje zelene prostore.

Priča započeta 1966. već punih šest desetljeća ukazuje na glavne hortikulturne trendove. Počelo je sa predstavljanjem skromnih cvjećarnica koje su kao mali obrti bili jedan od rijetkih dozvoljenih izleta u privatno poduzetništvo. Danas su pak među izlagačima uz male OPG-ove i najveći igrači koji od cvijeća razvijaju ozbiljan međunarodni biznis. 

Uostalom, i jedna od  najvećih hrvatskih kompanija 'nikla' je iz obiteljskog obrta za uzgoj i prodaju cvijeća i prvi kapital akumulirala je prodajom nizozemskih tulipana.