Energetska kriza: G7 razmatra puštanje nafte iz rezervi

Ministri financija skupine G7 raspravljaju o mogućem zajedničkom puštanju nafte iz strateških rezervi, koordiniranom od strane Međunarodne agencije za energiju (IEA), na hitnom sastanku u ponedjeljak s ciljem suzbijanja naglog rasta cijena nafte nakon sukoba u Perzijskom zaljevu. Ministri i Fatih Birol, izvršni direktor IEA-e, održali su u ponedjeljak telefonski sastanak kako bi raspravili utjecaj rata s Iranom, prema riječima osoba upoznatih sa situacijom, uključujući jednog visokog dužnosnika G7, prenosi Financial TImes.

Tri zemlje G7, uključujući SAD, do sada su izrazile potporu toj ideji, prema izvorima upoznatima s razgovorima. 32 članice IEA-e drže strateške rezerve kao dio zajedničkog sustava za izvanredne situacije osmišljenog za krize s cijenama nafte. Jedna osoba rekla je da neki američki dužnosnici smatraju da bi zajedničko puštanje u rasponu od 300 do 400 milijuna barela, što je 25 do 30 posto od ukupno 1,2 milijarde barela u rezervama, bilo primjereno.

Sastanak dolazi u trenutku kada se američki predsjednik Donald Trump suočava s pritiskom da zaustavi nagli rast cijena sirove nafte od početka rata. Prosječna cijena benzina u SAD-u porasla je do nedjelje na 3,45 dolara po galonu, s 2,98 dolara prije tjedan dana, a očekuje se daljnji rast ako Trump ne uspije preokrenuti trend. Povećanje cijena nafte tijekom proteklog tjedna izazvalo je globalne posljedice i prijeti novim valom inflacije koji bi mogao dugoročno naštetiti gospodarskom rastu diljem svijeta.

Kina, Indija, Južna Koreja, Japan, Njemačka, Italija i Španjolska među najvećim su uvoznicima sirove nafte, zbog čega su posebno izložene šokovima cijena. Brent, međunarodni referentni pokazatelj cijene nafte, skočio je gotovo 30 posto tijekom azijskog trgovanja u ponedjeljak na 119,50 dolara po barelu, ali je kasnije pao i trgovao se oko 102 dolara, što je oko 10 posto više nakon vijesti o sastanku G7. Američka referentna nafta West Texas Intermediate porasla je 31 posto na 119,48 dolara, prije nego što je pala na oko 100 dolara, također oko 10 posto više.

Hitne naftne zalihe uspostavljene su kao dio osnivanja IEA-e 1974. godine nakon arapskog naftnog embarga, koji je doveo do naglog rasta cijena i velikih nestašica goriva u zapadnom svijetu. Rezerve su osmišljene kako bi velikim potrošačima nafte omogućile reakciju na ozbiljne energetske šokove. Od osnutka organizacije članice IEA-e zajednički su puštale zalihe pet puta. Posljednja dva puta bila su 2022. godine, kako bi se ublažio rast cijena nafte nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Zalihe za mjesec dana

U utorak je IEA održala hitan sastanak kako bi razmotrila mogućnosti za rješavanje nastajuće krize opskrbe naftom. U dokumentu pripremljenom za sastanak navodi se da je IEA 'spremna djelovati kako bi podržala stabilnost tržišta nafte'. Povjerljivi dokument navodi da zemlje IEA-e raspolažu s više od 1,24 milijarde barela javnih zaliha, uz još oko 600 milijuna barela industrijskih zaliha koje bi također mogle povećati ponudu na tržištu ako bude potrebno. Te zalihe mogu pokriti gotovo mjesec dana ukupne potražnje za naftom u zemljama IEA-e i više od 140 dana neto uvoza, navodi se u dokumentu. SAD i Japan zajedno čine oko 700 milijuna barela od ukupnih 1,24 milijarde barela.

Naglo povećanje cijena nafte prijeti potkopati Trumpovo obećanje o smanjenju inflacije i nižim troškovima energije. Već se suočava s kritikama nekih republikanaca jer navodno previše vremena provodi na vanjskopolitičkim pitanjima umjesto na problemima životnih troškova u zemlji. Na platformi Truth Social u nedjelju navečer Trump je umanjio zabrinutost zbog rasta cijena nafte.

- Kratkoročne cijene nafte, koje će brzo pasti kada se uništi iranska nuklearna prijetnja, vrlo su mala cijena za sigurnost i mir SAD-a i svijeta. Samo bi budala mislila drugačije - napisao je.

Burze diljem većeg dijela Azije pale su u ponedjeljak kao reakcija na skok cijena nafte. Američka tržišta dionica također su bila spremna za oštar pad, prema futures indeksima, što bi moglo dodatno povećati financijski stres na tržištima. Odluka da se razmotri korištenje strateških naftnih rezervi predstavlja zaokret za Trumpovu administraciju, koja je prošlog tjedna tvrdila da puštanje zaliha neće biti potrebno za stabilizaciju tržišta.

No energetski analitičari kažu da je rekordni rast cijena nafte tijekom proteklog tjedna ostavio kreatorima politike malo izbora osim puštanja strateških zaliha kako bi pokušali smiriti tržišta. U intervjuu za Financial Times u petak, katarski ministar energetike Saad al-Kaabi upozorio je da bi rat mogao 'srušiti svjetska gospodarstva' te predvidio da bi izvoznici energije iz Perzijskog zaljeva mogli zaustaviti proizvodnju u roku od nekoliko dana.

U bilješci u nedjelju, analitička kuća Rapidan Energy Group upozorila je da će članice IEA-e biti 'pod snažnim pritiskom da puste strateške zalihe'.Kina, koja nije punopravna članica IEA-e, također ima velike naftne rezerve koje je izgradila tijekom posljednjih 12 mjeseci. Analitičari procjenjuju da Peking ima između 1,1 i 1,4 milijarde barela nafte, što bi moglo pokriti do oko 140 dana domaće potražnje za uvozom nafte.