Globalna tržišta potonula: nafta eksplodirala, dolar ojačao

Prošloga su tjedna financijska tržišta diljem svijeta pretrpjela snažne potrese jer je pogoršanje geopolitičkih napetosti izazvalo rasprodaju dionica, skok cijena energenata i jačanje američke valute.

 

Najveće svjetsko tržište kapitala bilo je pod pritiskom od samog početka tjedna nakon napada SAD-a i Izraela na Iran, što je potaknulo strah od poremećaja u opskrbi energentima. Na Wall Streetu je Dow Jones Industrial Average potonuo tri posto, na 47.501 bod, S&P 500 pao je dva posto, na 6.740 bodova, dok je Nasdaq Composite oslabio 1,2 posto, na 22.387 bodova.

 

U Europi su burze zabilježile još izraženije gubitke. Londonski FTSE 100 skliznuo je 5,7 posto, frankfurtski DAX 6,7 posto, a pariški CAC 40 6,8 posto. Paneuropski STOXX Europe 600 pao je 4,6 posto, nakon što je tjedan ranije dosegnuo rekordne razine.

 

Glavni okidač tržišnih potresa bio je snažan skok cijena nafte. Nakon početne stabilizacije sredinom tjedna, cijene “crnog zlata” ponovno su snažno porasle jer sukobi nisu jenjavali, a dodatnu nervozu izazvala je odluka Irana o preuzimanju kontrole nad Hormuškim tjesnacem – ključnom rutom globalne trgovine naftom.

 

Cijena barela na američkom tržištu skočila je više od 35 posto, na 90,90 dolara, što je najveći tjedni rast od 1983. godine. Na londonskom je tržištu barel poskupio oko 28 posto, najviše od 2020. godine.

 

Rast cijena energenata dodatno je pojačao strahovanja od inflacije, koja se već dulje zadržava iznad ciljane razine američke središnje banke od oko dva posto. Zbog toga se sužava prostor za smanjenje kamatnih stopa, pa je sve izvjesnije da Federal Reserve neće žuriti s monetarnim popuštanjem.

 

- Pogledajte cijene nafte, to vam govori sve što trebate znati zašto je tržište palo. Tržište bi doista željelo znati dokle će taj sukob trajati - kazao je Michael Antonelli iz Baird Private Wealth Managementa.

 

Neizvjesnost je potaknula ulagače i na bijeg prema sigurnijim valutama. Američki dolar ojačao je prema košarici valuta, pa je dolarov indeks porastao 1,2 posto, na 98,85 bodova. Tečaj eura pritom je pao 1,6 posto, na 1,1618 dolara, dok je dolar prema japanskoj valuti ojačao 1,1 posto, dosegnuvši 157,80 jena.

 

Valutni analitičari ističu da će daljnje kretanje dolara ponajprije ovisiti o cijenama energenata i razvoju geopolitičkih napetosti.

Negativni globalni trendovi prelili su se i na domaće tržište kapitala. Na Zagrebačka burza Crobex indeks pao je 2,51 posto, na 3.919 bodova, dok je Crobex10 oslabio 2,28 posto, na 2.515 bodova, što je njihov treći uzastopni tjedni pad.

 

Redovni promet dionicama dosegnuo je 27 milijuna eura, uz dodatnih 4,8 milijuna eura blok prometa. Najlikvidnija je bila dionica Končara s prometom od 9,5 milijuna eura, pri čemu joj je cijena pala dva posto, na 784 eura. Slijedile su dionice AD Plastika, koje su potonule 9,45 posto, te Dalekovoda s padom cijene od 3,6 posto.

 

Među rijetkim dobitnicama izdvojile su se dionice Viktor Lenaca, sa skokom od 5,64 posto, te Bosqara, koje su ojačale 1,45 posto. Ukupno se na domaćem tržištu trgovalo s 63 dionice, pri čemu je cijena njih tek devet porasla, 42 pala, a 12 stagnirala.

 

Analitičari procjenjuju da će kretanja na tržištima i u idućem razdoblju ponajprije ovisiti o razvoju sukoba na Bliskom istoku i stabilizaciji cijena energenata, koji su trenutačno ključni generator globalne financijske nestabilnosti.