Globalni BDP raste, a građani strahuju za vlastitu egzistenciju

Dok se svjetski lideri fokusiraju na makroekonomske pokazatelje poput rasta BDP-a, za kojega Međunarodni monetarni fond predviđa rast od 3,3 posto u 2026. godini, građani diljem svijeta najvećim izazovom današnjice smatraju – preživljavanje.

Novo Gallupovo istraživanje provedeno u 107 zemalja, predstavljeno na Svjetskom samitu vlada u Dubaiju prošloga tjedna, pokazuje da je tjeskoba povezana s ekonomskim stanjem pojedinaca postala ključni problem širom svijeta.

U dosad najopsežnijem istraživanju, Gallup je zatražio od sudionika da vlastitim riječima opišu što vide kao najveći izazov svoje zemlje, a rezultati su pokazali da je ekonomija apsolutni 'neprijatelj broj jedan' u 71 od 107 analiziranih zemalja.

Ekonomija ispred politike i rata

Čak 23 posto odraslih na globalnoj razini istaknulo je ekonomiju kao najvažniji problem. Taj je postotak dvostruko veći od onih koji su najznačajnijim problemom naveli radna mjesta (10 posto), politiku i upravljanje (osam posto) ili sigurnost (šest posto).

Deset posto odraslih diljem svijeta identificira probleme povezane s poslom kao primarni problem svoje zemlje. Iako su više stope nezaposlenosti povezane s većom zabrinutošću, sama nezaposlenost ne objašnjava nezadovoljstvo. Kvaliteta poslova, a posebno nedostatak dobrih poslova, glavni je čimbenik globalne zabrinutosti oko rada.

Samo jedan posto ispitanika izjavilo je da njihova zemlja nema problema. Hrana i smještaj, socijalna pitanja, okoliš i klimatske promjene te zdravlje muče po tri posto ljudi, dva posto kao glavni problem navodi obrazovanje, a jedan posto imigraciju i infrastrukturu. Manje od jedan posto navodi medije kao najveći problem svoje zemlje.

Ono što istraživanje čini posebno značajnim jest jaz između statističkih pokazatelja i stvarnoga života. Naime, ekonomski indikatori u mnogim zemljama pokazuju rast, ali građani svoj sud donose na temelju vlastitog financijskog stanja, odnosno mogućnosti da si priušte hranu, krov nad glavom i osnovne potrepštine.

U zemljama poput Bolivije, Malavija, Turske i Venezuele taj je raskorak dosegao ekstremne razine, pa više od 60 posto populacije ekonomske probleme poput životnog standarda, visokih cijena i niskih plaća vide kao glavni problem.

Također, Irska, Australija i Kanada spadaju među najbogatije zemlje svijeta, no sve tri se nalaze među 10 zemalja koje najčešće navode zadovoljavanje osnovnih potreba kao svoj najveći problem.

Regionalne razlike

Gospodarstvo je na prvom mjestu problema u svakoj regiji osim Sjeverne Amerike (koja obuhvaća SAD i Kanadu), gdje je politika najčešće spominjano pitanje. Unatoč dominaciji gospodarstva u većem dijelu svijeta, sekundarni prioriteti razlikuju se ovisno o regiji.

U Azijsko-pacifičkoj regiji i Europi političko nezadovoljstvo je na drugom mjestu, dok su u subsaharskoj Africi, bivšim sovjetskim državama te na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi pitanja vezana uz posao istaknutija. Sigurnost/zaštita zauzima drugo mjesto u Latinskoj Americi i na Karibima, ali pada na treće u većini ostalih regija.

Generalno, u visokodohodovnim zemljama dominira zabrinutost oko kvalitete rada i politike. Zemlje u razvoju fokusiraju se na puko preživljavanje i priuštivost osnovnih potrepština, a u konfliktnim područjima sigurnost je jedini prioritet koji uspijeva zasjeniti ekonomske teme.

U mirnijim zemljama sigurnost je rijetko na vrhu popisa prioriteta, što potvrđuje činjenicu da stabilnost ljudima pruža prostor da se usredotoče na druge nacionalne izazove.

Generacijske podjele

Istraživanje je razotkrilo i duboke generacijske podjele. Mladi ljudi od 15 do 34 godine života značajno su više zabrinuti za ekonomsku stabilnost nego starije generacije, a taj je generacijski jaz najizraženiji u bogatim zemljama.

Na Novom Zelandu, primjerice, generacijske su razlike najizraženije, a slične razlike pojavljuju se u Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, SAD-u i Australiji.

To pokazuje da mlađi ljudi u mnogim zemljama s visokim prihodima mogu osjećati da im gospodrstvo ne pruža dovoljno prilika, unatoč tome što žive u relativno prosperitetnim društvima.

Financijska sigurnost

Razumijevanje kako ljudi percipiraju najveće probleme svoje zemlje temelj je uspješnog vođenja, kako u poslovnom svijetu, tako i u vladama te civilnom društvu. S druge strane, lideri koji ignoriraju subjektivni osjećaj financijske sigurnosti svojih građana riskiraju gubitak legitimiteta, može se iščitati između redaka Gallupovog istraživanja.

Pojednostavljeno rečeno, ljudi ne sude o uspjehu države prema grafikonima središnjih banaka, već prema stanju u svojim novčanicima – i hladnjacima. Zato je ekonomska sigurnost danas postala je osnovni preduvjet za društveni mir, a naposljetku i za povjerenje u demokraciju.