Pasionirani čitač lokalnih vijesti po portalima hrvatskih gradova mogao je u zadnje vrijeme primijetiti kako svako malo delegacija nekog grada, na čelu s gradonačelnikom ili barem odgovarajućim pročelnikom, odlazi na studijsko putovanje na Island. Samo u posljednjih mjesec - dva na studijskom putovanju na Island bile su delegacije iz Siska, Bjelovara, Karlovca, Vinkovaca, Iloka, Dugog Sela…
No ne treba biti zlonamjeran i odmah izjednačavati ta studijska putovanja s bezbrojnim i mnogobrojnim delegacijama Zagreba koje su u razdoblju vladavine Milana Bandića obišle valjda sve europske metropole kako bi se upoznale s njihovim modelima i praksama zbrinjavanja otpada o čemu su po povratku oduševljeno pričali svojim kolegama, koje pak je više zanimalo kako se u tim gradovima provodi noću nego kako se zbrinjava otpad.
U pozadini vala studijskih putovanja na Island, naime, projekti su odobreni u sklopu aktivnosti Financijskih mehanizama europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014. – 2021., odnosno Programa ‘Energija i klimatske promjene‘, a ugovorenih temeljem dvaju prošlogodišnjih poziva za dostavu projektnih prijedloga male vrijednosti za izradu baze podataka plitke geotermalne energije te izrade baze podataka duboke termalne energije. Ti su pozivi bili namijenjeni projektnim prijedlozima uu sklopu kojih se planira razvoj pilot investicija s ciljem povećanja kapaciteta za proizvodnju i korištenje toplinske energije dobivene iz geotermalne energije.
Ukupan iznos tog Programa iznosi 20 milijuna eura, od čega EGP financijski mehanizam, kojeg financiraju Island, Norveška i Lihtenštajn, daje 17 milijuna eura, dok su tri milijuna eura nacionalni doprinos.
Grad Bjelovar tako je prijavio projekt korištenja geotermalne energije na području Velikog Korenova – Korenovo GT-1, ukupne vrijednosti oko 309 tisuća eura (od čega 258 tisuća eura bespovratno), te je ostvario potpore za izradu tehničke dokumentacije. Grad je korisnik projekta s partnerima EFLA Consulting Engineers s Islanda te Termama Bjelovar. U sklopu projekta, kao što je s takvim projektima već red i običaj, predviđen je i određeni iznos za studijska putovanja, a gdje ćeš više i bolje naučiti o prednostima korištenja geotermalne energije nego na Islandu, tim više što je ta malena zemlja jedan od financijera projekta! Bjelovarska delegacija na Islandu početkom svibnja sastojala se samo od dvije osobe, pročelnice Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Kristine Kocur, i voditeljice projekta Anite Košar Ulemek iz tvrtke Logička matica.
Sredinom svibnja na studijskom putovanju na Island bio je i projektni tim iz Karlovca, sastavljen od zaposlenika tvrtke GeotermiKA i Grada Karlovca, kako bi stekao dodatna znanja i iskustva za provedbu projekta ‘Korištenje geotermalne energije za potrebe grijanja u Gradu Karlovcu – PREP4KaGT-1’, vrijednog blizu 755 tisuća eura (udio bespovratnih sredstava iznosi 504 tisuće eura). Domaćin im je bio ISOR (Iceland GeoSurvey), partner na projektu, koji je za Karlovčane organizirao niz radionica i sastanaka, posjet jednoj od brojnih geotermalnih bušotina, geotermalnoj elektrani i Poljoprivrednom institutu Islanda koji se bavi korištenjem prirodnih resursa u proizvodnji zdrave hrane.
Mjesec dana ranije na Islandu je boravila i delegacija od 22 predstavnika hrvatskih lokalnih samouprava i specijaliziranih tvrtki koji su se tamo upoznavali s najboljim tehnologijama korištenja geotermalnog potencijala. Među njima bili su i predstavnici Grada Siska predvođeni gradonačelnicom Kristinom Ikić Baniček. Grad Sisak upravo provodi projekt ‘Tehnička dokumentacija za direktno iskorištavanje geotermalne energije na području grada Siska’.
Sve u svemu, ako studijska putovanja gradonačelnika, načelnika i pročelnika na Island urode i najmanjem pomaku u korištenju geotermalne energije u Hrvatskoj – bit će super. Jer, geotermalni potencijal Hrvatske, koji je indiciran s više od 25 prirodnih termalnih izvora i dokazan s više od četiri tisuće dubokih bušotina izbušenih tijekom istraživanja nafte i plina u drugoj polovici 20. stoljeća, trenutačno se u energetske svrhe eksploatira na samo sedam lokacija, a istražne se aktivnosti s tim ciljem provode na još 14 lokacija.