HNB povisio prognozu inflacije, usporava rast ekonomije i plaća

Iduće godine očekuje nas viša inflacija od rujanskih procjena, čulo se u ponedjeljak na godišnjem briefingu Hrvatske narodne banke (HNB). U najnovijim procjenama HNB očekuje da će inflacija – mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC) – u 2026. dosegnuti 3,1 posto, 0,5 postotnih bodova više nego što se očekivalo u rujnu, kazao je guverner Boris Vujčić. Unatoč tome, inflacija se u Hrvatskoj stišava; s ovogodišnjih 3,7 posto (0,2 postotna boda više u odnosu na rujanske prognoze), u 2027. će se dodatno spustiti na 2,3 posto.

'Hlađenje' inflacije pojačat će pad cijena hrane, ali će se s druge strane pojaviti inflacija cijena energije koja će u 2026. biti pod utjecajem rasta administrativno reguliranih cijena plina, električne i toplinske energije. Što se tiče ostalih sastavnica, usluge i dalje ostaju komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji – u studenom su usluge bile zaslužne za 57 posto ukupnog rasta cijena. Međutim, u HNB-u naglašavaju da je rast cijena usluga usporio s 8,2 posto u siječnju na 7,5 posto prošloga mjeseca, uvelike zbog smanjenja cijena povezanih s turističkom sezonom.

Smanjuje se udjel turizma 

Guverner Vujčić je istaknuo i činjenicu kako, unatoč trenutno najvišoj inflaciji u Europskoj uniji, Hrvatska je prema ukupnom, kumulativnom rastu cijena od sredine 2021. do danas na dnu u skupini EU članica iz srednje i istočne Europe. U tom je razdoblju rast cijena u našoj zemlji iznosio 33 posto, dok je najviši bio u Mađarskoj, 47 posto. Nižu kumulativnu inflaciju od nas imala je samo Slovenija, 24 posto.

Dok je inflacija u prognozama korigirana naviše, ekonomski je rast korigiran naniže, doduše blago. HNB očekuje da će s ovogodišnjih tri posto (0,2 posto niže nego što se očekivalo u rujnu) rast BDP-a u 2026. oslabiti na 2,8 posto, 0,1 posto manje od rujanskih projekcija. Rast bi u 2027. trebao dodatno usporiti na 2,6 posto. Među sastavnicama BDP-a najveći rast zabilježit će investicije u kapital (+3,9 posto) te osobna potrošnja (+3,6 posto), dok bi izvoz roba i usluga trebao ojačati 1,5 posto, s ovogodišnjih 0,5 posto.

Svoj obol nižem gospodarskom rastu davat će, odnosno već ga daje, i turizam. Naime, ukupni prihodi od turizma, izraženi kao udjel u BDP-u, kontinuirano padaju od 2023. godine. Iduće godine past će na manje od 16 posto BDP-a, a takav trend nastavit će se i u 2027. – Kod turizma postoji dobra i loša vijest. Dobra je vijest što se predsezona i posezona produžuju, dok je loša vijest smanjenje broja noćenja – istaknuo je Vujčić.

Kad je riječ o izvozu, u HNB-u ističu kako je u trećem tromjesečju robni izvoz ponovno snažno ojačao, nakon snažnog rasta u prvom te smanjenja u drugom kvartalu. – Ipak, detaljni podaci robne razmjene za srpanj i kolovoz upućuju da bi takva kretanja mogla biti privremene naravi, s obzirom na to da poglavito odražavaju snažniji izvoz brodova u kolovozu, dok se istodobno izvoz drugih proizvoda smanjio – stoji u HNB-ovu dokumentu.

Veći utjecaj plaća od tečaja

U takvim makroekonomskim okolnostima više ne možemo očekivati otvaranje između 40 i 50 tisuća novih radnih mjesta godišnje, naglašava Vujčić. Zaposlenost će nastaviti rasti, dodao je guverner, ali sporijim intenzitetom te bi do 2027. u Hrvatskoj moglo biti zaposleno više od 1,8 milijuna ljudi. Usporavanje rasta tržišta rada odrazit će se i na pritisak na rast plaća, inače jednog od glavnih generatora inflacije.

Naime, od 2020. naovamo plaće u Hrvatskoj u prosjeku su porasle 60 posto, a Vujčić kaže kako je taj rast imao veći utjecaj na inflaciju nego jačanje tečaja eura. Ove godine plaće su povećane dodatnih 10 posto, a iduće godine bi trebale porasti dodatnih šest posto. U 2027. HNB očekuje da će rast plaća oslabiti na 4,5 posto.

Konsenzus je financijskih tržišta da je Europska središnja banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa. Podsjetimo, na prošlotjednom zasjedanju Vijeće guvernera ECB-a zadržalo je kamatnu stopu na depozite na četiri posto. Prijenos povećanja kamata ECB-a na trošak zaduživanja hrvatskih građana i poduzeća postupno jenjava, smatraju u HNB-u. Na nove kredite poduzećima kamatna stopa se spustila s 5,3 posto u 2023. na manje od četiri posto.

Kamatna stopa na novougovorene stambene kredite pala je na manje od tri posto, s četiri posto u 2023. godini. Kreditiranje poduzeća blago je ubrzalo, dok su krediti stanovništvu usporili između srpnja i studenoga, uslijed mjera HNB-a za ograničavanje rasta kreditiranja građana. Guverner je dodao kako gotovinski krediti padaju, dok stambeni krediti rastu, ali slabijom dinamikom. – Kad smo donosili mjere, poručili smo kako će one snažnije 'gristi' u gotovinske kredite – pojasnio je Vujčić.

Međutim, kad je riječ o rezultatima mjera, treba imati na umu i da je u trećem tromjesečju isplaćen znatan broj stambenih kredita koji su ugovoreni prije 1. srpnja, kad su mjere stupile na snagu. Za precizniju sliku koliko HNB-ove mjere djeluju treba pričekati još nekoliko mjeseci.