Hoće li nafta ili metali rijetkih zemalja krojiti sudbinu našeg stoljeća

Više od stotinu godina, povijest svijeta pisala se crnom tintom sirove nafte. Ona je bila tihi suvlasnik svake tvornice, nevidljivi putnik u svakom brodu i ključni faktor koji je odlučivao o pobjednicima ratova i stabilnosti valuta. Države koje su kontrolirale njezine izvore držale su ruku na pulsu globalne ekonomije, dok su ostali strepili nad svakim skokom cijene na burzi

Iako njezina moć još nije usahla, metali rijetkih zemalja (rare earth metals ili rare earth elements) bi uskoro trebali preuzeti primat i osigurati onima koji ih kontroliraju ono što je nafta osiguravala državama zadnjih stotinjak godina. Kako se svjetska gospodarstva elektrificiraju, a umjetna inteligencija izlazi iz digitalne u fizičku sferu, kontrola nad kritičnim materijalima postaje novi temelj globalne moći.

Sedamnaest veličanstvenih

Riječ je o rijetkim metalima, skupini od sedamnaest elemenata koji ne služe kao gorivo, već kao 'vitamini' moderne tehnologije. Za razliku od nafte koju spaljujemo kako bismo dobili energiju, ovi se metali ugrađuju u samu srž uređaja koji definiraju budućnost. Bez njih nema snažnih magneta, a bez tih magneta nema motora za električna vozila, generatora za vjetroturbine, preciznih senzora u robotici niti naprednih sustava navođenja u vojnoj industriji. Proročanske riječi kineskog vođe Denga Xiaopinga iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, da Bliski istok ima naftu, ali Kina ima rijetke zemljane metale danas odjekuju kao najpreciznije ekonomsko predviđanje našeg vremena.

Nova ekonomska moć

Prijelaz s nafte na rijetke zemljane metale označava temeljitu promjenu u načinu na koji razumijemo ekonomsku moć. Naftno tržište je, unatoč svim svojim krizama, izgrađeno na masovnosti i relativnoj fleksibilnosti, bareli se mogu pretakati, skladištiti i slati širom svijeta u roku od nekoliko dana. Tržište ovih strateških metala funkcionira potpuno drugačije. To nije samo pitanje vađenja sirovine iz zemlje, već nevjerojatno složenog i ekološki riskantnog procesa rafiniranja i pretvaranja ruda u visokotehnološke komponente. Ovdje dominacija ne dolazi iz puke geografske sreće, već iz ovladavanja cijelim lancem prerade u kojem Kina trenutno drži gotovo apsolutni monopol, kontrolirajući oko devedeset posto globalne proizvodnje najvažnijih oksida i magneta. Međutim, Kina je zbog toga godinama 'žrtvovala figure' tj. ekološke standarde i profitabilnost kako bi matirala konkurenciju u preradi.

Fizički AI

Na konferenciji Rare Earth Mines, Magnets & Motors (REMM&M) održanoj u Torontu u listopadu 2025., analitičar Bank of America, Lawson Winder, iznio je dramatične projekcije. Dok potražnja za naftom polako doseže svoj vrhunac i očekuje se njezin pad, potreba za neodimijskim magnetima (NdFeB), ključnima za električnu mobilnost, raste vrtoglavom brzinom. Podaci sugeriraju da bi potražnja za neodimijskim magnetima najvažnijom vrstom magneta na bazi rijetkih zemalja, mogla rasti po stopi od otprilike 9 posto do 2035. godine.

Također, predviđa se da će samo u sektoru robotike potražnja rasti za gotovo 30 posto godišnje.

Jordi Visser iz 22V Research ističe da su rijetki zemljini minerali dio šire priče o 'fizičkoj umjetnoj inteligenciji', jer AI više nije samo softver i oblak, on zahtijeva hardver robote, senzore, motore i sustave napajanja.

- Izgradnja fizičke AI stvara akutnu ovisnost o sirovinama u kojima Kina dominira. Prijelaz zahtijeva metale u robotima, litij za baterije prijenosnih AI sustava, te rafinirani grafit i kobalt, gdje zapadni kapaciteti gotovo ne postoje  - upozorava Visser..

Problem za Europu i SAD nije samo u tome što nemaju dovoljno rudnika, već u tome što nemaju vremena. Izgradnja rudnika i, što je još važnije, postrojenja za preradu koja mogu parirati kineskoj tehnološkoj prednosti i niskim cijenama, traje desetljećima. Kina je to prepoznala i počela koristiti svoju poziciju kao strateško oružje, uvodeći stroge izvozne dozvole koje zapadnim proizvođačima otežavaju planiranje budućnosti. U svijetu koji se ubrzano digitalizira, kontrola nad ovim uskim grlima opskrbe postaje važnija od kontrole nad naftovodom.

Ipak, nafta neće nestati preko noći. Sa svjetskom potrošnjom koja i dalje premašuje sto milijuna barela dnevno, ona će još godinama ostati glavni regulator inflacije i troškova života. No, njezina je uloga reaktivna, ona održava postojeći sustav na životu. Rijetki zemljani metali su proaktivni, oni su ti koje određuju tko će moći razviti sljedeću generaciju tehnologije i čija će industrija ostati konkurentna u 21. stoljeću.