Hrvatska u Europi četvrta po investicijama, ali 26. po inovacijama

Hrvatska se u novom Leadfeederovu rangiranju poslovnih okruženja 29 europskih zemalja za 2026. godinu smjestila na 18. mjesto, s ukupnim rezultatom od 40,7 boda. Prema ovij studiji, najbolje rangirana zemlja što se tiče poslovnig okruženja je Švedska (74,8 boda) ispred Danske i Nizozemske, dok je najveće gospodarstvo kontinenta, Njemačka, tek na petom mjestu.

Po ulaganjima, mjerenima kao udio bruto investicija u fiksni kapital u BDP-u, Hrvatska zauzima čak četvrto mjesto u Europi, s stopom od 25,7 posto BDP-a. Ispred nje su samo Turska (30,6 posto), Češka (26,4 posto) i Bosna i Hercegovina (25,8 posto), dok slijedi Rumunjska s 25,6 posto. Po inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva, kategoriji koja objedinjuje broj patentnih i žigovnih prijava po stanovniku te udio zaposlenih u znanjem intenzivnim djelatnostima, Hrvatska je tek 26. od 29 zemalja, anovi se u studiji. 

Ostatak profila slaže se s tom slikom kontrasta. U kategoriji poslovne aktivnosti i ekspanzije, koja mjeri produktivnost rada i stopu zaposlenosti, Hrvatska je 22., dok je po digitalizaciji poslovanja, koja obuhvaća korištenje računalstva u oblaku, umjetne inteligencije i e-trgovine među poduzećima, na 16. mjestu.

Visoka ulaganja ne znače i visok ukupni plasman

Autori studije upozoravaju da nijedna druga kategorija ne remeti ukupan poredak toliko koliko ulaganja. Dok se rang zemalja po digitalizaciji poslovanja gotovo posve poklapa s ukupnim plasmanom, visoka stopa ulaganja gotovo ništa ne govori o tome gdje će se zemlja naći na cjelokupnoj ljestvici. Neka zemlja može predvoditi Europu po udjelu ulaganja u BDP-u i istodobno završiti daleko izvan njezina vrha, navode autori.

Petorka zemalja s najvišom stopom ulaganja to potvrđuje. Uz vodeću Tursku, s 30,6 posto BDP-a, tu su Češka (26,4 posto), Bosna i Hercegovina (25,8 posto), Hrvatska (25,7 posto) i Rumunjska (25,6 posto). Od svih pet, jedino je Češka na 11. mjestu upala u gornju polovicu ukupne ljestvice od 29 zemalja. Hrvatska, s ukupnim 18. mjestom, dijeli sudbinu Turske (19.), Bosne i Hercegovine (28.) i Rumunjske (26.): visoka ulaganja same po sebi nisu bila dovoljna da zemlju izvuku iz donje polovice poretka.

Studija tu pojavu tumači razlikom u fazi razvoja gospodarstva. Visoka stopa ulaganja često znači da se tek grade cesta, tvornica ili mreža, dakle da je zemlja usred izgradnje kapaciteta i infrastrukture. Niska stopa, s druge strane, može značiti da je ta izgradnja u velikoj mjeri već obavljena, pa se novac danas troši na održavanje postojećeg umjesto na novu izgradnju. Ulaganje tako otkriva u kojoj je razvojnoj fazi neko gospodarstvo, a ne koliko je ono danas snažno ili konkurentno, ističe se u studiji.

Uz to, Hrvatska je toliko blizu Turske da autori studije njihovu razliku od svega 0,011 boda smatraju statističkim izjednačenjem, jednim od samo dva takva slučaja u cijelom rangiranju. Drugim riječima, iako tablica formalno stavlja Hrvatsku ispred Turske, razlika je toliko mala da se te dvije zemlje po ukupnom rezultatu praktički ne mogu razlikovati.

Slab rezultat u inovacijama

Kategorija inovacija i konkurentnosti donosi i najveći raspon vrijednosti od svih mjerenih pokazatelja u studiji: Njemačka prijavljuje 779,6 patenata po milijun stanovnika, a Bosna i Hercegovina samo 10,7, što je 73 puta veća razlika. U toj kategoriji Hrvatska zaostaje, te se nalazi na  26. mjestom od ukupno 29. Jedan svijetli detalj iz te kategorije ipak izdvaja Hrvatsku. Naime, po udjelu zaposlenih u znanjem intenzivnim djelatnostima, dijeli 18. mjesto s Češkom, obje sa stopom od 35,7 posto.

Digitalizacija i aktivnost: sredina tablice

Po digitalizaciji poslovanja, kategoriji koju predvode Danska, Finska i Švedska sa stopama usvajanja umjetne inteligencije, računalstva u oblaku i e-trgovine iznad 65 posto, Hrvatska se s 16. mjestom nalazi bliže sredini ljestvice nego njezinu dnu. U kategoriji poslovne aktivnosti i ekspanzije, koja kombinira produktivnost rada po satu i stopu zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, Hrvatska je na 22. mjestu.

Autori studije ističu i da snažna ulaganja sama po sebi ne jamče dobar ukupan plasman: Turska vodi Europu po ulaganjima, ali završava 19., povučena najslabijim rezultatom u digitalizaciji od svih 29 zemalja. Bosna i Hercegovina pokazuje isti obrazac, treća po ulaganjima, a 28. ukupno. Hrvatska se, s četvrtim mjestom po ulaganjima i 18. ukupno, uklapa u taj isti model, znači solidan kapitalni zamah koji ne uspijeva nadoknaditi zaostatak u inovativnosti gospodarstva.