Hrvatsku ovoga puta neće spasiti ni Europska unija

Od početka sukoba na Bliskom istoku i SAD i Izrael i Iran bombardiraju ključnu vojnu i energetsku infrastrukturu diljem regije, a blokiran je i Hormuški tjesnac, ključni plovni put kroz koji prolazi oko petine globalne trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom (LNG). Naravno da je u tim okolnostima nemoguće izvoziti uobičajene količine fosilnih goriva iz te regije, cijene su posljedično skočile, a trošak snosi cijeli svijet. Zemlje istočne Azije, najveće ovisnice o uvozu nafte i plina iz regije, prve su osjetile udar, no ni Europa nije pošteđena. U prva 44 dana rata cijena uvoza fosilnih goriva za Europsku uniju skočila je za nevjerojatnih 22 milijarde eura, što je podatak koji je iznijela sama šefica Europske komisije Ursula von der Leyen​.

Komisija, naravno, traži izlaz. S proračunom EU-a koji ulazi u posljednju fazu aktualnoga višegodišnjeg financijskog okvira i bez apetita za novim zajedničkim zaduženjem, za što, vjerojatno, ne bi bilo ni konsenzusa. Rješenje je bilo jednostavno: donosi se tzv. energetski paket koji će formalizirati manje-više ono što su mnoge države već odradile – omogućit će ograničenje cijene goriva smanjenjem poreza i relaksacijom trošarina. Jedna od mjera koja se najavljuje jest ona koja je donedavno bila politički neprihvatljiva – državne potpore.

I to nije ono čemu se Hrvatska toliko nadala i što je priželjkivala. Mi smo naviknuti probleme rješavati europskim novcem, a ne proračunskim patriotizmom, pa će tako mjere koje ćemo mi provesti uglavnom biti kozmetičke.