Kina naglasak prebacuje s izvoza na domaću potražnju

Dok zemlje diljem svijeta, pogotovo one na jugoistoku Azije, sve bolnije osjećaju utjecaj sukoba na Bliskom istoku, kinesko gospodarstvo, prema podacima Nacionalnoga zavoda za statistiku, u prvom je tromjesečju raslo, i to po zavidnoj stopi od pet posto. Unatoč ožujskim znakovima hlađenja taj je rezultat nadmašio prognoze ekonomista koji su predviđali znatno tromiji početak godine. Glavni pokretači rasta bili su industrijska, visokotehnološka proizvodnja i snažan izvoz. Ipak, unatoč optimističnim podacima u Pekingu vlada suzdržanost jer domaći potrošači i dalje oklijevaju trošiti.

Izvoz s visokim maržama

Glavni zamašnjak neočekivanog rasta krije se u znatnom skoku industrijske proizvodnje, koja je u prvome tromjesečju porasla za 6,1 posto. Taj rezultat izravna je posljedica strateškog zaokreta Pekinga koji je, suočen s krizom nekretninskog sektora, kapital masovno preusmjerio u proizvode visoke dodane vrijednosti iskoristivši državne subvencije i povoljne bankovne kredite za osiguranje globalne konkurentnosti.

A to samo znači da Kina sve manje izvozi tekstil, odjeću i jeftinu plastiku, proizvode s niskom maržom na kojima je izgradila svoj rast u prethodnim desetljećima, i sve se više posvećuje tzv. novoj trojci: električnim vozilima, litij-ionskim baterijama i solarnoj opremi. Znatan rast bilježe i sofisticirani poluvodiči te industrijski roboti.