Hrvatska ima durum pšenice, ali nema mlinova ni industrije

Kada je Petar Pranjić iz Novog Čeminca pokraj Darde prije 12 godina odlučio sijati durum (tvrdu) pšenicu, nije imao neko veliko prethodno iskustvo niti svoje, niti nekog drugog ratara. U posao je ušao dogovorivši suradnju s tvrtkom Naše klasje i kaže da niti trenutka nije požalio. No takvih poput Petra Pranjića u Hrvatskoj nema puno, a razlozi leže i u ratarima, ali i u industriji koja, čini se, nema namjeru intenzivnije ulagati u njezinu preradu.

U Hrvatskoj je, prema podacima koje nam je poslao HGK (izvor DZS), u 2024. proizvedeno rekordnih 6,5 tisuća tona (nema podataka za 2025.). Prethodne godine proizvedeno je samo tisuću tona, a 2022. ukupni je prinos bio 4,2 tisuće tona. Očito je riječ o velikim amplitudama, što ovisi o klimi, ugovorenoj proizvodnji…

Jelena Đugum, direktorica Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK kaže da je unatoč rastućoj potražnji domaće prehrambene industrije proizvodnja durum pšenice u Hrvatskoj i dalje ograničena.

Durum pšenica - proizvodnja u Hrvatskoj

Izvor: DZS

- Glavni razlozi su nepovoljni agroklimatski uvjeti u dijelu zemlje, posebice veća količina oborina i vlage, što negativno utječe na kvalitetu zrna. Osim toga, durum pšenica ima niže i nestabilnije prinose u odnosu na krušnu pšenicu, što povećava proizvodni rizik. Problem predstavlja i nedovoljno razvijena otkupna i prerađivačka infrastruktura, kao i manjak ugovorene proizvodnje koja bi poljoprivrednicima osigurala sigurniji plasman. Tako da uz ograničenu dostupnost prilagođenih sorti i stručne podrške, proizvođači se i dalje češće odlučuju za sigurniju proizvodnju krušne pšenice – kaže Đugum.