Hrvatska Vlada predstavila je izmjene u sustavu poreza na dohodak, kojima su stvoreni preduvjeti za rasterećenje plaća potencijalno vrijedno 347 milijuna eura, i to kroz smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja u prvom stupu (– 329 milijuna eura) za plaće niže od 1,300 eura (bruto 1) te smanjenje prihoda od poreza na dohodak (-108 milijuna eura), stoji u HUP-ovoj analizi Fokus tjedna.
U ovom trenutku otvoreno je, međutim, pitanje u kojoj mjeri će lokalna država (veliki gradovi) transponirati ukinuti prirez na efektivno smanjenje lokalnih poreza na dohodak. Snažan preokret lokalne države u suficit od 0,6 posto BDP-a u 2022. iz deficita od -0,3 posto BDP-a u 2021. pretežito odražava rast prihoda od poreza na dohodak i prireza viši od 23 posto zahvaljujući dvoznamenkastom rastu plaća u privatnom sektoru i povećanju zaposlenosti (+2,3 posto), ističu iz HUP-a.
Rast plaća dodatno ubrzava u ovoj godini (iznad 10 posto) uz rast zaposlenosti od oko 2 posto, što rezultira rastom prihoda od poreza na dohodak te potencijalno višim suficitom lokalne države. Dakle, postoji fiskalni prostor za jače rasterećenje plaća kroz niže porezne stope od postojećih uz adekvatniji porezni tretman turističkog najma, koji je potpuno neiskorišten.
S obzirom na to da Hrvatska prema nesrazmjernom rastu minimalne plaće u odnosu na nominalni rast BDP-a od 2018. naovamo gotovo prednjači na razini EU (što je neodrživo), tim više jača potreba šireg poreznog rasterećenja plaća.
Zašto lokalna država uostalom ne bi koristila svoj fiskalni prostor u međusobnom natjecanju u poboljšanju poslovne klime, jačanju cjenovne konkurentnosti rada u Hrvatskoj te dinamiziranju poduzetničke aktivnosti? Iz HUP-a podsjećaju da porezno rasterećenje dohotka za jedan postotni bod podiže rast BDP-a do 2 postotna boda. Štoviše, Zidar (2019) dokazuje da smanjenje poreza na razini od 1 posto BDP-a za 90 posto najnižih primanja povećava rast BDP-a za čak 6,6 posto.
U cilju konkurentnosti, jednako je važno iskoristiti priliku za rasterećenje dohotka visokokvalificirane radne snage te promovirati njeno zapošljavanje.
Sniženjem više porezne stope na 25 posto otvorena je mogućnost značajnog rasterećenja upravo one skupine zaposlenih koja je ključna za dizanje ekonomije u lancima vrijednosti. Uz spomenuto, HUP potrebnim smatra limitiranje najvišeg iznosa uplata za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće za sve isplate zaposlenicima prema ugovoru o radu.