Hrvatskoj ne treba više turista. Problem su troškovi, produktivnost i AI

Turizam ostaje jedna od ključnih poluga hrvatskoga gospodarstva, ali njegov daljnji razvoj ne može se temeljiti samo na rastu broja dolazaka, smatra članica Uprave Valamara Ivana Budin Arhanić, koja je sudjelovala na posljednjem panelu 18. Liderove konferencije Dan velikih planova.

 

– Mi ne trebamo željeti rast volumena jer to nije baza na kojoj će turizam rasti – rekla je Budin Arhanić, dodajući da Hrvatska na snažnoj turističkoj bazi treba dalje razvijati industriju, inovacije i proizvode veće dodane vrijednosti.

 

Upozorila je i na snažan rast troškova rada, koji se u turizmu posebno osjeća. Valamarova je marža u odnosu na 2019. niža za pet do šest postotnih bodova, no kompanija istodobno snažno raste i u posljednjih nekoliko godina uložila je oko 500 milijuna eura. Fokus, dodala je, nije na kratkoročnom pomicanju marže za jedan ili dva postotna boda, nego na stvaranju dugoročno veće vrijednosti proizvoda i usluga.

Čelnica Marsh Hrvatska Jasminka Horvat Martinović naglasila je da kompanije danas više ne mogu pojedine rizike promatrati odvojeno.

 

– Više se rizici ne mogu gledati odvojeno jer su svi povezani – rekla je Horvat Martinović, dodajući da se i struktura najvećih rizika brzo mijenja.

 

Marsh kroz globalne i lokalne podatke prati kako se percepcija rizika mijenja iz godine u godinu. Dok je prošle godine u Hrvatskoj među najvećim izazovima bio rizik povezan s ljudima i radnom snagom, ove je godine u prvi plan izbila inflacija.

 

Uloga Marsh Hrvatska, istaknula je, nije nagovarati klijente na osiguranje, nego im pomoći da bolje razumiju rizike i na temelju toga donesu poslovne odluke. Posebno je upozorila i na odgovornost osoba koje donose odluke jer se posljedice pojedinih odluka u nekim slučajevima mogu preliti i na njihovu osobnu imovinu.

 

– Mi nemamo utjecaja na smanjivanje rizika, ali možemo pomoći kompanijama iz različitih industrija da razumiju rizike i njihov utjecaj na poslovanje. Smatramo da upravo tim razumijevanjem kompanijama omogućavamo sigurniji rast – rekla je Horvat Martinović.

 

Predsjednik Uprave Amelicor Groupa Sergio Galošić poručio je da je za daljnji razvoj nužno izaći iz ustaljenih obrazaca poslovanja.

 

– Trebamo izaći iz naše zone komfora, to je ključno. Predugo nam je bilo predobro i trebamo sami sebe izazivati kako bismo radili bolje i radili nove stvari – rekao je Galošić.

 

Amelicor posluje u segmentu izgradnje farmaceutskih kapaciteta, gdje pojedina ulaganja dosežu milijarde eura. Iako kompanija sama ne proizvodi lijekove, radi s farmaceutskom industrijom i zato mora kontinuirano pratiti tehnološke promjene te im prilagođavati vlastiti pristup. Važan faktor u razvoju poslovanja postaje i logistika, koja je u Europi sve skuplja, zbog čega Galošić smatra da kompanije moraju nastojati biti što bliže svojim kupcima.

 

Ipak, Galošić naglašava da im je i dalje najveći problem cijena rada.

– To je veliki rizik i vrlo vjerojatno će ona i dalje rasti. Također, veliki su problem produktivnost i efikasnost. Hrvatska je po produktivnosti na začelju Europe – rekao je Galošić, dodajući da u Amelicoru mnogo ulažu u produktivnost i efikasnost.

Iako umjetnu inteligenciju danas koristi oko 90 posto kompanija, pravi poslovni učinak i dalje ostvaruje tek mali broj njih. Barem je tako u svom predavanju na Danu velikih planova rekao partner u McKinsey & Companyju i voditelj projekta QuantumBlack AI u srednjoj Europi Balázs Czímer.

 

Prema istraživanju koje je predstavio, 43 posto kompanija globalno već skalira AI, odnosno primjenjuje ga u više poslovnih područja i slučajeva uporabe, ali samo šest posto njih ostvaruje više od pet posto mjerljivog učinka. Taj se udio pritom nije promijenio od 2025., što pokazuje velik jaz između eksperimentiranja s AI-jem i stvarnog stvaranja vrijednosti.

 

Najveći pomak u posljednjih godinu dana ostvarile su velike kompanije s prihodima većima od milijardu eura, dok manja poduzeća uglavnom stagniraju. Središnja Europa pritom još zaostaje za zapadnom Europom: AI na razini kompanija skalira oko 13 posto poduzeća u regiji, naspram približno 28 posto u zapadnoj Europi, a Hrvatska je otprilike na regionalnom prosjeku.

Ključna razlika između kompanija koje iz AI-ja izvlače stvarnu vrijednost i onih koje ostaju na pilot-projektima, poručio je, jest u tome što vodeće kompanije ne koriste AI samo za rezanje troškova i automatizaciju postojećih procesa, nego uz njegovu pomoć potpuno redizajniraju poslovne procese i čitava područja poslovanja.

 

– Fokus pritom stavljaju na rast i inovacije, biraju dva ili tri područja u kojima im AI može donijeti stvarnu konkurentsku prednost te brzo testiraju projekte i gase ih ako ne stvaraju vrijednost. AI pritom ne bi smio biti samo tehnološki projekt, nego poslovna transformacija koju vode poslovni lideri zajedno s tehnološkim timovima – rekao je Czímer.

 

Potencijal je, tvrdi, velik: procjenjuje se da je oko 44 posto ukupnih radnih sati moguće automatizirati, dok bi samo „automatizacijska dividenda“ u regiji mogla vrijediti oko 280 milijardi eura, odnosno približno deset posto njezina BDP-a.