Rast BDP-a u prvom kvartalu 2023. godine od 2,8 posto na godišnjoj razini je malo iznad očekivanja, smatra glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić koji navodi da je HUP očekivao rast od 2,5 posto, nakon što je stopa rasta BDP-a u četvrtom kvartalu revidirana naniže sa 4,0 posto na 3,5 posto godišnje.
Istini za volju, dinamika rasta početkom godine predstavlja znatno bolji rezultat u odnosu na objektivan strah od prelijevanja snažnije recesije u Njemačkoj, odnosno euro području još krajem prošle godine.
Snažniji doprinos neto izvoza u prvom kvartalu gotovo na razini cjelokupne opće stope rasta odražavaju snažan rast izvoza usluga od 9,1 posto (turizam!) ali i pozitivna kretanja u međunarodnoj robnoj razmjeni uz rast izvoza od 1,5 posto nasuprot padu uvoza od 1,5 posto.
Pored potpunog ukidanja pandemijskih restrikcija na glavnim emitivnim tržištima u odnosu na prvi kvartal lani, na komparativnu prednost našeg turizma snažno utječe istodobno uvođenje eura, ulazak u Schengen te sve bolja prometna povezivost, piše Stojić u HUP-ovom Fokusu tjedna.
– Pored povoljnijih prilika u okruženju u korist izvoza kapitalnih dobara, poboljšanje robnog salda možemo zahvaliti oporavku energetske bilance te općenito usporavanju uvozne potražnje za potrošačkim dobrima – objašnjava.
Rast osobne potrošnje od svega 1,4 posto posljedica je suzdržanog optimizma potrošača uslijed snažnog rasta životnih troškova, a unatoč solidnom rastu broja zaposlenih od oko 2,5 posto, široko rasprostranjenom realnom oporavku plaća te jačanju turističke potražnje. Pored usporavanja građevinskih aktivnosti, usporavanje rasta investicija na 3,9 posto godišnje s prosječnih 8,8 posto u protekla dva kvartala odražava i visoku neizvjesnost u pogledu kretanja inozemne potražnje kao i cijena ključnih energenata i sirovina na ulasku u ovu godinu.
Među negativnim trendovima na ponudbenoj strani ističe se snažan pad industrijske proizvodnje od -2,9 posto godišnje uslijed općenito slabije inozemne potražnje u većini kategorija izvan kapitalnih dobara, kao i smanjene rentabilnosti proizvodnje zbog skuplje dobave ključnih inputa.
Određenu stabilizacije proizvodnje u prvom tromjesečju gledano kroz povećanje od 1,4 posto u odnosu na kraj 2022. (nakon trostrukog uzastopnog kvartalnog pada) potpuno je poništio travanjski pad od 2,4 posto mjesečno te prerađivačke industrije od -3,8 posto mjesečno.
– Do idućih HUP-ovih kvartalnih izgleda razmotrit ćemo mogućnost nove pozitivne revizije kretanja BDP-a za 2023. godinu na krilima rastućih pozitivnih izgleda za turizam, snažnijeg oporavka neto primanja zaposlenih te socijalnih transfera kao glavnim pokretačima snažnijeg rasta osobne potrošnje u nastavku godine – zaključuje Stojić.