Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni pala je u srpnju najsnažnije u gotovo godinu dana, a u Hrvatskoj pad je bio najveći od prošlogodišnjeg proljeća, pokazalo je izvješće Eurostata.
Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u srpnju za 1,6 posto u odnosu na lipanj kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla jedan posto. U eurozoni smanjena je za 2,3 posto, nakon revidiranog 1,1-postotnog rasta u lipnju. Srpanjski pad najveći je na oba područja od prošlogodišnjeg kolovoza.
Najviše je i u EU i u eurozoni pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,2 posto u EU te za 4,2 posto u eurozoni. Osjetno su proizvodnju smanjile i kompanije u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 1,6 posto na oba područja.
Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara porasla je pak jedan posto u EU i 1,2 posto u eurozoni. Blagi rast bilježio je i energetski sektor, za 0,7 posto u EU i za 0,4 posto u eurozoni.
Oštar pad u Irskoj
Među zemljama EU-a čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najveći pad proizvodnje bilježila je u srpnju Irska, za 23,7 posto u odnosu na lipanj. U Eurostatu uz srpanjski podatak napominju da je irski statistički ured revidirao metodologiju sezonske prilagodbe.
Među zemljama s većim padom proizvodnje izdvajaju se i Estonija i Austrija, za 7,4 odnosno 3,2 posto u odnosu na lipanj.
U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju pala za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla 1,2 posto. Pad u srpnju najveći je od travnja 2021. godine, pokazuju Eurostatovi podaci.
Daleko je pak najviše porasla proizvodnja u Litvi, za 6,5 posto u odnosu na lipanj. Slijede Švedska i Malta s rastom od 5,8 odnosno 4,2 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.
Pad i na godišnjoj razini
Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u EU u srpnju je prema kalendarski prilagođenim podacima smanjena 0,8 posto, nakon 3,2-postotnog rasta u lipnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima. U eurozoni pala je za 2,3 posto, nakon što je u lipnju bilježila gotovo isti postotni rast.
Na oba područja najsnažnije je na godišnjoj razini pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,5 posto u EU te za 5,4 posto u eurozoni.
Smanjena je i proizvodnja intermedijarnih dobara, za 1,4 posto u EU te za 1,8 posto u eurozoni. EU se pak izdvojila snažnim rastom proizvodnje energije, za 3,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U eurozoni porasla je za daleko skromnijih 1,1 posto.
Hrvatska uz Finsku
Među zemljama EU-a kojima je najsnažnije u srpnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja prva je Irska s padom od 23,7 posto. Slijede Estonija i Slovačka s padom proizvodnje za 6,4 posto.
Najviše je pak na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Bugarskoj, za 17,6 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Dvoznamenkaste stope rasta bilježile su i Danska i Poljska, od 12 odnosno 10,3 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju porasla za 2,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 3,9-postotnog rasta u lipnju. Najbliža je Hrvatskoj Finska s rastom proizvodnje za 2,7 posto.