Ćorić želi aktivirati milijarde iz štednje građana

Štednja građana u bankama i mirovinskim fondovima predstavlja vrlo velik izvor za financiranje potencijalnih poduzetničkih projekata, a koji bi doveli do veće ekonomske aktivnosti i rasta konkurentnosti, poručio je u utorak ministar financija Tomislav Ćorić, apostrofiravši u kontekstu mobilizacije štednje građana i projekt Hrvatskog investicijskog računa (HIR),

Ćorić je to rekao na konferenciji "Tržišta kapitala - kako ojačati financijsku moć Europe i regije", u organizaciji Jutarnjeg lista i slovenskog Dela, na kojoj je sudjelovao i slovenski ministar financija Andrej Šircelj. 

Prema Ćorićevim riječima, europska ekonomija već neko vrijeme "muku muči" s konkurentnošću, pa tako i u odnosu na SAD i Kinu, što je problem koji je kratkoročno vrlo teško riješiti. Iz perspektive europske ekonomije, ali i malih ekonomija poput hrvatske i slovenske, kazao je, tome se može doskočiti povećanjem produktivnosti.

- Uvjereni smo da je povećanje konkurentnosti u Hrvatskoj moguće, no ono traži aktivaciju svih mogućih 'džepova produktivnosti' koji na razini jedne ekonomije postoje - ustvrdio je Ćorić, dodavši da se ti "džepovi" nalaze u raznim sektorima, pa tako između ostalog i u proizvodnji i administraciji. 

S druge strane, potrebna je i aktivacija svih mogućih resursa koji ekonomiji u pogledu njena rasta stoje na raspolaganju, pri čemu je Ćorić apostrofirao štednju koja se nalazi u bankama, a u slučaju Hrvatske i u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Po njegovim riječima, ona se mjeri desecima milijardi eura, a ključno je pitanje kako tu štednju aktivirati. "Odnosno, kako je dovesti u situaciju da 'uparena' s poduzetničkom aktivnošću proizvede dodatnu vrijednost za nacionalnu ekonomiju i njezinu konkurentnost", istaknuo je.

Raspraviti mogućnosti daljnjih iskoraka u regionalnoj integraciji burzi

Apostrofiravši potrebu snažnije aktivacije tržišta kapitala, Ćorić je podsjetio i na izdanja "narodnih" vrijednosnih papira, kao i inicijalne javne ponude dionica nekoliko privatnih kompanija, kojih bi trebalo biti i u budućnosti.

Također, istaknuo je, od 1. siječnja uvodi se Hrvatski investicijski račun (HIR), čija aktivacija bi građanima trebala otvoriti put u smjeru dodatnih aktivnosti na tržištu kapitala. Vjeruje da će taj model u srednjem i dugom roku dovesti do diversificiranja štednje građana, koja se trenutno dominantno nalazi u bankama.

Ćorić je podsjetio i na inicijativu regionalne integracije tržišta kapitala, u svrhu čega su ministarstva financija, regulatorna tijela i burze osam zemalja ranije potpisale memorandume o razumijevanju. "Taj integracijski proces polako dobiva svoje konture i vjerujemo da ćemo u narednom razdoblju svjedočiti nekim pomacima u tom smjeru. Riječ je o osjetljivim stvarima i nije za očekivati da će se stvari dogoditi 'preko noći'", rekao je Ćorić.

No, osobno je optimist kada je riječ o inicijativi, a sa slovenskim kolegom, s kojim je danas na marginama konferencije održao i bilateralni sastanak, inicirao je da se ministri zemalja potpisnica okupe i rasprave mogućnosti daljnjih iskoraka. 

Ćorić je podsjetio i na inicijativu Europske komisije o Uniji štednje i ulaganja, rekavši da ju Hrvatska apsolutno podržava i smatra da je to jedini način da "europska ekonomija u dugom roku opet postigne ekonomske rezultate koje je nekada postizala". 

Slovenija je jedna od zemalja potpisnica inicijative regionalne integracije burzi, a prema riječima slovenskog ministra Šircelja, burze su same za sebe manje konkurentne, dok bi integracija polučila sinergijski efekt.

I on je govorio o zaostajanju Europe, rekavši da se to ogleda i u ulaganjima u istraživanje i razvoj. Za povećanje konkurentnosti Europe, smatra, bitno je i smanjiti administraciju i regulativu za poduzeća, kao i olakšati im da se, umjesto putem bankovnih kredita, u većoj mjeri financiraju na tržištima kapitala.

Čelnik Ljubljanske burze: Mirovinski fondovi velika prednost Hrvatske u pogledu razvoja tržišta kapitala

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze (ZSE) Ivana Gažić je HIR nazvala "povijesnom mjerom", a po njenom mišljenju će imati "ogroman" utjecaj na tržište kapitala te potaknuti još neke kompanije na IPO. Putem HIR-a, kazala je, građanima se uvelike olakšava investiranje, ne samo u dionice i obveznice, već i investicijske fondove i druge investicijske proizvode.

Upitana o najavljenom IPO-u Tommy Grupe, Gažić očekuje da bi se uvrštenje dionica tog trgovačkog lanca na ZSE trebalo dogoditi do kraja godine. S obzirom na najavljenu vrijednost izdanja od 200 milijuna eura, to bi bio najveći IPO do sada, potvrdila je.

Izjavila je i da se regionalni integracijski procesi mogu činiti kao vrlo spori, no to je zato jer su izuzetno kompleksni, s obzirom na velike razlike između uključenih zemalja.

Od ožujka ove godine investicijski račun postoji i u Sloveniji, do sada putem njega ulaže oko 17.000 građana, a prema procjeni predsjednika Uprave Ljubljanske burze Marka Bombača, ta brojka bi u godinu dana mogla dosegnuti oko 30.000. Prema najavama, kazao je, trebalo bi doći i do udvostručenja limita koji se može uložiti, s trenutnih 150.000 na 300.000 eura.

Bombač je istaknuo i da se, za razliku od Hrvatske, na slovenskoj burzi u 36 godina nije dogodio još "nijedan pravi IPO", a prvi tek predstoji. 

Za razvijanje tržišta kapitala kao veliku prednost Hrvatske apostrofirao je mirovinske fondove koji raspolažu sa značajnim kapitalom, "gotovo deset puta većim" od slovenskih fondova.