U vrijeme posvemašnje poslovne neizvjesnosti jedna je stvar do kraja ove godine sasvim izvjesna – većina će hrvatskih kompanija ovu godinu završiti sa znatno većim prihodom nego prošlu. Tko to u ovim inflacijskim uvjetima ne uspije postići, bolje mu je da odmah stavi lokot na bravu. O lokotu, međutim, mogu početi razmišljati i kompanije koje će ovu godinu završiti s visokim rastom prihoda od prodaje koji neće biti potkrijepljen i rastom obujma prodaje. Takve su na vrlo skliskom terenu.
Državni zavod za statistiku potkraj prošlog tjedna izvijestio je da je nominalni promet u trgovini na malo u lipnju bio 0,7 posto veći nego u svibnju, a da je realno promet pao jedan posto. Pritom je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima porastao 4,7 posto, a promet trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) pao 6,4 posto. Dovoljno je provesti pola sata u bilo kojem supermarketu da bi se vidjelo da se kupci uglavnom zadržavaju kod polica na kojima su proizvodi s akcijskim cijenama. Što nije na akciji, to se i ne prodaje!
Visok rast prihoda od prodaje većine domaćih proizvođačkih tvrtki, osobito u segmentu robe dnevne potrošnje, nije potkrijepljen i rastom prodanih količina robe. Količinski se prodaja smanjuje još od početka godine, što se sada ne vidi uslijed turističke potrošnje. Kompanije su svjesne toga pa one koje se ozbiljno brinu što će s prodajom biti na jesen već svjesno zadiru u vlastiti profit da ne bi pretjerale s cijenama.
Analizirali smo rezultate poslovanja deset kompanija iz prerađivačke industrije, od čega ih je devet proizvođača hrane, koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi pa su do kraja srpnja predale financijske izvještaje za prvo polugodište ove godine, kako bismo vidjeli kakav je kod njih odnos prihoda od prodaje i količinske prodaje.
Usporedbom njihovih stopa rasta ili pada prihoda od prodaje, poslovnih rashoda te neto dobiti prilično se dobro može vidjeti koja je kompanija inflaciju iskoristila kako bi si (barem u prvoj polovici godine) poboljšala profitabilnost, a u kojoj su itekako svjesni da bi jesen mogla kulminirati s volumenskim padom prodaje, što za sobom automatski povlači gomilanje zaliha, smanjenje proizvodnje i sve ostale negativne posljedice koje iz toga proizlaze (smanjivanje broja zaposlenih zasad nećemo ni spominjati).
Više o ovoj temi pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.