Hrvatskoj raste trošak zaduživanja: 81 milijun eura više za kamate

Razdoblje jeftinog zaduživanja država na samom je zalasku, što ne sugerira samo aktualni rast prinosa na državne obveznice, već i rijetko viđena promjena strukture tog rasta. Novinske stupce medija koji se bave ekonomskom tematikom već tjednima pune vijesti o skoku prinosa na obveznice gospodarski najsnažnijih država Europe. Nakon Francuske, čija vlada ne uspijeva donijeti vjerodostojan plan proračunske štednje a da se ne suoči s padom, zabrinutost investitora sada se preselila na Italiju.

Treće po veličini gospodarstvo eurozone ujedno je, nakon Grčke, najzaduženija članica područja koje upotrebljava euro. Već ta činjenica stalni je Damoklov mač nad javnim financijama našega prekomorskog susjeda, pa je i najmanji poremećaj na obvezničkom tržištu dovoljan da se Italija nađe pod 'svjetlima reflektora'. Vlada premijerke Giorgie Meloni ovoga će tjedna predstaviti prijedlog rebalansa proračuna koji uključuje zaduživanje od dodatnih 28 milijardi eura u iduće dvije godine. Novac bi bio iskorišten za energetsku tranziciju i obranu, odnosno nabavu novog naoružanja.