Međunarodni odnosi

Kineski veleposlanik: Naša suradnja sa Srbijom nije uperena protiv EU

18. ožujka 2026.

Qi Qianjin, Kineski veleposlanik

foto Rene Karaman

Kina vidi prilike za investicije u Hrvatskoj, posebno na projektima zelene tranzicije, od vjetrolektrana poput Korlata do suradnje s HEP-om

Kineska vojna i sigurnosna suradnja sa Srbijom nije usmjerena protiv Europske unije, poručio je kineski veleposlanik u Hrvatskoj Qi Qianjin odgovarajući na pitanje novinara na brifingu u veleposlanstvu Narodne Republike Kine o kineskim sustavima protuzračne obrane u Srbiji koji su posljednjih dana privukli veliku pozornost i u Hrvatskoj. Veleposlanik Qi je istaknuo kako Peking u svojoj regionalnoj prisutnosti ne vidi prijetnju sigurnosnom poretku Europe.

- Kina je dosljedno razvijala prijateljske i suradničke odnose sa svim zemljama na temelju međusobnog poštovanja, jednakosti i uzajamne koristi. Uvijek je podržavala mir i stabilnost u regiji, a sve naše aktivnosti pridonose regionalnom miru i stabilnosti. Suradnja Kine sa zemljama u regiji nije usmjerena protiv trećih strana - odgovorio je veleposlanik na pitanje novinarke Lidera.

Izjava, očekivano, ne ulazi u detalje konkretne vojne suradnje, ali dolazi u trenutku kada se u sigurnosnim i političkim krugovima sve više raspravlja o prisutnosti kineske vojne tehnologije u Srbiji, uključujući sustave protuzračne obrane koji su u više navrata zabilježeni u toj zemlji. Drugim riječima, suradnja postoji, ali je – barem prema Pekingu – isključivo u funkciji mira i stabilnosti.

U kontekstu aktualnih napada na Iran, veleposlanik je naglasio da se Kina također zalaže za diplomatsko i mirno rješenje. Pritom je iznio i ključni strateški argument: Kina više od 50 posto nafte dobiva upravo putem Hormuškog tjesnaca. Upravo je ta ovisnost o vitalnom pomorskom putu jedan od glavnih razloga zašto Peking inzistira na deeskalaciji i očuvanju mira na Bliskom istoku.

Radikalan zaokret

Ostatak brifinga odnosio se na poruke s kineskog 'Two Sessionsa' Svekineskog narodnog kongresa i Svekineskog narodnog političkog savjetodavnog vijeća, koje je završilo prije svega tjedan dana. Ključni je to politički događaj u Pekingu, na kojem je ove godine definiran smjer Kine do 2030. godine. Ključna poruka je stabilnost uz transformaciju – Kina cilja na gospodarski rast od 4,5 do pet posto. To je svjesno smanjenje u odnosu na ranije fiksne ciljeve kako bi se otvorio prostor za strukturne reforme.

Osim toga, Kina radi radikalan zaokret prema 'novim kvalitetnim proizvodnim snagama'. To podrazumijeva masovna ulaganja u kvantno računalstvo, AI i biotehnologiju, čime Kina planira postići potpunu tehnološku neovisnost. Umjesto masovne proizvodnje, fokus je na AI-u, kvantnim računalima i poluvodičima. Veleposlanik je istaknuo cilj godišnjeg rasta ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) od preko sedam posto.

Veleposlanik je pojasnio da kinesko otvaranje prema svijetu ostaje prioritet, s posebnim fokusom na uklanjanje prepreka za strane investicije u proizvodnom sektoru, što je izravna pozivnica i za hrvatske tvrtke koje traže ulaz na kinesko tržište. Naglašeno je i daljnje širenje 'zelenog koridora' – politika kojom Kina želi postati globalni lider u dekarbonizaciji, ne samo kroz vlastitu proizvodnju, već i kroz izvoz čistih tehnologija.

Veleposlanik je spomenuo i da je sredinom ožujka održan sastanak s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore na kojem se razgovaralo o poslovanju kineskih kompanija u Hrvatskoj, među kojima su Huawei i Norinco. Naglasak je i na projektima zelene tranzicije, gdje Kina vidi prostor za daljnje širenje suradnje, od vjetrolektrana poput Korlata kod Senja do solarnih projekata u suradnji s HEP-om.