Kako hrvatski izvoznici mogu iskoristiti novu globalnu trgovinu

Globalna povezanost, nove trgovinske rute i strategije hrvatskih izvoznika za sljedećih deset godina bile su među središnjim temama  današnje 13. Liderove konferencije o izvozu, održane pod geslom 'Pametni znaju čemu služi izvoz'.

U izlaganju Denisa Novaka iz DHL Internationala predstavljeno je Izvješće o globalnoj povezanosti za 2026., koje zajednički izrađuju DHL Grupa i Poslovna škola Stern Sveučilišta u New Yorku, a na panelu 'Izvoz s vjetrom u leđa: strategije za sljedećih deset godina' raspravljalo se o tome kako hrvatske tvrtke mogu iskoristiti promjene na globalnom tržištu.

Trgovina se ne gasi, nego preusmjerava

DHL-ovo izvješće, koje prati međunarodne tokove trgovine, kapitala, informacija i ljudi, pokazuje da se svijet, unatoč geopolitičkim napetostima, carinama i sve glasnijim najavama deglobalizacije, ne zatvara. Globalna povezanost ostaje blizu povijesnih vrhunaca, a trgovina se ne povlači unutar nacionalnih granica, nego mijenja rute i prilagođava se novim okolnostima.

– Trgovina uvijek pronalazi put; rute se mijenjaju i prilagođavaju, ali volumeni ne padaju – istaknuo je Novak.

Prema DHL-ovu indeksu globalne povezanosti, globalna razina povezanosti iznosi oko 25 posto. To pokazuje da se velik dio ekonomskih aktivnosti i dalje odvija unutar domaćih granica, ali i da su prekogranični tokovi otporni. Najpovezanija zemlja na svijetu je Singapur, a slijede Luksemburg i Nizozemska. Najveći porast globalne povezanosti od 2001. ostvarili su Ujedinjeni Arapski Emirati.

Izvješće pokazuje i da je trgovina robom u 2025. rasla brže nego u bilo kojoj godini od 2017., ako se izuzme volatilno postpandemijsko razdoblje. Rast su potaknuli američki uvoznici koji su požurili s narudžbama prije povećanja carina, kinesko preusmjeravanje izvoza prema tržištima izvan SAD-a te ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, osobito u poluvodiče i opremu za prijenos podataka.

Iako izravne veze SAD-a i Kine slabe, podaci ne potvrđuju tezu da se svijet dijeli na dva potpuno odvojena bloka. Udio američkih tokova trgovine, kapitala, informacija i ljudi s Kinom od 2016. pao je za 42 posto, a udio Kine sa SAD-om za 37 posto. No, trgovina se više preusmjerava preko neutralnih zemalja posrednika nego što nestaje.

Za hrvatske izvoznike posebno je važno to što se globalne trgovinske rute produljuju. Roba kojom se međunarodno trguje danas u prosjeku putuje oko 5010 kilometara, najviše u povijesti, dok je udio trgovine unutar istih geografskih regija pao na povijesno niske razine. Udaljenost od prekooceanskih tržišta zato više ne mora biti ključna prepreka ako tvrtka ima pouzdanu logistiku.

Hrvatska je u pregledu globalne povezanosti za 2024. zauzela 50. mjesto među 180 zemalja, jedno mjesto bolje nego 2019. godine. Ukupni rezultat porastao je s 53,5 na 53,8 bodova. Prema širini tržišta Hrvatska je napredovala s 85. na 81. mjesto, a najveći pomak ostvarila je u stupu kapitala, gdje je napredovala sa 75. na 60. mjesto među 158 zemalja. Među najvažnijim zemljama u međunarodnim tokovima Hrvatske nalaze se Njemačka, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Italija, Austrija i SAD.

Proizvod mora biti globalan od prvog dana

Konferencija o izvozu 2026. Panel 2: Alojzije Šestan, Alenka Jajac - Knez, Hrvoje Galičić i Manuela Tašler

O tome kako iz takvog okruženja izvući više za hrvatski izvoz raspravljalo se na panelu 'Izvoz s vjetrom u leđa: strategije za sljedećih deset godina'. Sudionici su govorili o sektorima u kojima se očekuje rast potražnje, novim trgovinskim sporazumima Europske unije s Mercosurom, Indijom i Australijom te taktikama koje izvoznicima mogu ubrzati izlazak na nova tržišta.

Za Alojzija Šestana iz tvrtke Šestan-Busch, jedne od poznatijih hrvatskih industrijskih izvoznih priča, ključ je u tome da se o izvozu ne razmišlja naknadno. Proizvod, smatra, od početka mora biti razvijan za međunarodno tržište.

– Ako razvijate proizvod samo za hrvatsko tržište, već ste zakasnili. Od prvog trenutka trebate razvijati proizvod za međunarodno tržište, po svim standardima. To je recept za uspjeh – rekao je Šestan.

Šestan-Busch posluje s otprilike 85 zemalja svijeta, a konkurentnost ne gradi na niskim cijenama, nego na kvaliteti, brzom razvoju i reputaciji. Kao važan primjer istaknuo je suradnju sa Slovačkom u prodaji kaciga, dodajući da je dobro da se politika ne svodi samo na kupnju, nego i na prodaju domaćih proizvoda.

– Sporazum sam po sebi nije izvoz, sporazum su samo vrata za plasiranje brendova. Povjerenje je osnova svega: ako ti kupac vjeruje, on se i vraća – poručio je Šestan, naglasivši i važnost lokalnih partnera.

Konferencija o izvozu 2026. Panel 2: Alojzije Šestan

Alenka Jajac-Knez iz JGL-a istaknula je da globalni uspjeh ne može biti slučajnost, osobito u industriji poput farmaceutske, u kojoj se regulatorni zahtjevi snažno razlikuju od tržišta do tržišta. Internacionalizacija, rekla je, mora biti cilj, a ne usputni rezultat poslovanja.

– Mindset je najbitniji. Globalni uspjeh ne može biti slučajnost, internacionalizacija mora biti cilj – rekla je Jajac-Knez.

Objašnjava i kako strategije se danas moraju pisati ozbiljnije nego ikad, a pogled prema otvaranju novih tržišta mora biti dugoročan. JGL je zato, dodala je, odlučio graditi poziciju u farmaceutskim nišama, gdje izvrsnost i diferencijacija mogu biti jača prednost od veličine.

– Morate biti izvrsni u onome što radite ako želite ići globalno – poručila je Jajac-Knez, dodavši da se u idućih deset godina nada trostruko većim prihodima.

Konferencija o izvozu 2026. Panel 2: Alenka Jajac - Knez

Hrvoje Galičić iz HBOR-a naglasio je da globalne poremećaje hrvatske tvrtke ne bi trebale promatrati isključivo kao prijetnju. Trgovinski ratovi, geopolitičke promjene i preslagivanje dobavnih lanaca, rekao je, mogu biti i prilika za one koji su spremni ulagati i mijenjati poslovne modele.

– Sve promjene koje se događaju na globalnom tržištu, trgovinski ratovi i geopolitičke promjene, moramo početi promatrati kao prilike, a ne kao prijetnje – rekao je Galičić.

Hrvatsko gospodarstvo i dalje je snažno orijentirano na regiju i tržište Europske unije, no pristupanje OECD-u, smatra Galičić, moglo bi otvoriti put i izvan europskog okvira. HBOR, dodao je, ulaže u kompanije u različitim fazama razvoja, od najmanjih do najvećih, nastojeći horizontalno pokriti sve sektore gospodarstva. Upozorio je i da je hrvatska realnost drukčija nego prije, jer radne snage nema dovoljno pa naglasak mora biti na ulaganjima u nove tehnologije.

Konferencija o izvozu 2026. Panel 2: Hrvoje Galičić