‘;
Vjerojatno nikada kompliciraniji uvjeti poslovanja, uz ultrabrze zahtjeve za digitalizaciju, automatizaciju, AI i inkluzivnosti svih vrsta te potragu za radnicima, nekada bi realni sektor otjerali pred Banske dvore, iščekujući vladina rješenja i pomoć. To se od vremena pandemije uglavnom ne događa iako poduzetnici i dalje inzistiraju na uređenju okvira u kakvomu uživaju i zapadne članice. Dok se iščekuje HUP-ova Bijela knjiga (prema uzoru na Udruženje stranih ulagača), poduzetnici moraju predvidjeti budućnost, uskladiti svoje poslovanje s projekcijama i istodobno se boriti s prevladavajućim narativom – strahom. Kako sve to hendlati i istodobno poslovati u zoni profita, porazgovarali smo s vlasnicom marketinške agencije Komunikacijski laboratorij i članicom HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika Manuelom Šolom.
Kako se poduzetnici sve više oslanjanju na sebe, sve je manje zahtjeva od vlasti. Kako u takav kontekst svrstati HUP-ove preporuke za jačanje gospodarstva?
– U HUP-u smo tijekom trideset godina njegova postojanja svjedočili razdobljima kada su političari više ili manje slušali poduzetnike. S više novca u sustavu poduzetnici danas možda drukčije artikuliraju svoje zahtjeve, zbog čega vlast ima priliku lakše ih odbaciti. Ipak, HUP će uskoro objaviti svoje zahtjeve u Bijeloj knjizi, koja sadrži više od stotinu stranica prijedloga za poboljšanje hrvatskoga gospodarstva. Iako je način komunikacije možda blaži nego prije, u obliku knjiga, a prije su više dominirale konferencije za medije, to ne umanjuje činjenicu da poduzetnici i dalje traže poboljšanja. Ako usporedimo ovu Bijelu knjigu s onom iz 2015., vidjet ćemo da su mnogi zahtjevi slični. Dakle, iako su poduzetnici možda mirniji, problemi koji postoje i dalje su vidljivi. Ova Bijela knjiga, iako ‘samo‘ papir, dokaz je da poduzetnici nisu odustali od zahtjeva za bolje poslovno okružje.
Na koji način uopće komunicirati s vlašću, posebno danas kada se samo upire prstom u Bruxelles?
– Naš je cilj izgraditi konstruktivan dijalog s vlastima na svim razinama, od nacionalne do europske. Ključno je da se problemi i prijedlozi iznesu na način koji je utemeljen na činjenicama, podacima i konkretnim rješenjima. Samo upirati prstom u Bruxelles nije dovoljno, jer mnoga rješenja počinju kod nas, na nacionalnoj razini. Aktivno sudjelovanje u radu domaćih i europskih organizacija poput HUP-a, ali i udruga poput BusinessEuropea i SMEUniteda, omogućava nam da naš glas bude snažniji i učinkovitiji. No taj glas mora biti usmjeren prema rješenjima, a ne isključivo prema kritikama. Poduzetnici moraju biti partneri vlastima, ali i korektiv koji će upozoriti na nužnost promjena onda kada su potrebne. Važno je da se poduzetnici ne povlače iz tih razgovora, bez obzira na izazove.
S obzirom na stalne nesigurnosti, koje prije svega izviru iz geopolitike, kakvo vodstvo uopće treba ne samo državama nego i kompanijama?
– Trendovi već nekoliko godina govore o tome da su na cijeni takozvane meke vještine, odnosno komunikacija, empatija i asertivnost. Upravo takvo liderstvo donosi najbolje rezultate u situacijama krize, jer podrazumijeva smirenost, pruža povjerenje u ljude, što dovodi do veće motiviranosti, a onda i produktivnosti. Uza sve to odlučivanje je jednostavnije – ne lakše, ali svakako jednostavnije.
Imidž se dugo gradi, lako gubi, a negativnim se smatraju recimo i kibernetički napadi, koje većina tvrtki prešuti. Riječ je o kriznome komuniciranju, koliko je i u takvim situacijama potreban dobar PR?
– PR može biti presudan u kriznim situacijama poput kibernetičkih napada. Krizno je komuniciranje kompleksna vještina čiju vrijednost mnogi shvate tek kada je prekasno. Ako ste započeli krizno komuniciranje onda kada se kriza već dogodila, znači da ste zakasnili. Poenta je kriznoga komuniciranja u tome da vi i vaš tim budete spremni na krizu prije nego što se ona dogodi, jer danas više nije pitanje hoće li vam se kriza dogoditi, nego kada će. U Komunikacijskom laboratoriju provodimo trening procjene spremnosti tima na krizu, Crisis Simulation, koji je sveobuhvatan i iznimno realističan prikaz stvarne krizne situacije.
Zašto tvrtke u inozemnom vlasništvu i dalje uvjerljivo bolje posluju, kako i gdje naći dobre menadžere te može li employer branding pomoći s problemom nedostatka radne snage doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.